Aktualnost teme suživota u Republici Hrvatskoj nije posljedica globalizacijskih procesa u svijetu. Suživot je vruća tema primamo nacionalnog sadržaja. Može li se novi početak suživota (dakako, između Hrvata i Srba) temeljiti na izgradnji građanske zajednice, ali tako da se ne potiskuje značenje nacije i nacionalnog? Mogu li se na oslabljenoj socijalnoj koheziji razvijati osjećaji građanske dužnosti kao nacionalne dužnosti? Može li gospodarski razvoj biti polazna točka u građenju socijalnog povjerenja? Takva i slična pitanja vraćaju nas na individualnu razinu ljudskog djelovanja koja bi prva trebala potvrditi zaživljavanje zajedničkih interesa koji ne bi bili obojeni skupnim (nacionalnim ili konfesionalnim). Suživot bi tek na individualnoj ...