Najdemokratskiji ustav – Staljinska konstitucija iz 1936

Cilj i svrha ovog diplomskog rada bio je obraditi i analizirati uzroke, povod i posljedice uspostave sovjetskog Ustava iz 1936. godine. Rad obuhvaća Lenjinovu gradnju Sovjetskog Saveza i Ustav iz 1924. godine kao temelje na kojima počivaju odluke njegovih nasljednika. Proučava se turbulentno razdoblje frakcionaških borbi kao i vratolomna kolektivizacija i industrijalizacija početkom tridesetih godina. Ustav iz 1936. bitan je zbog svojih ljudskih prava te širenja svijesti o potrebi što demokratskijeg društva. Usprkos uspostavljenim pravilima, vlast koja ih je izradila nije se pridržavala vlastitih normi. Iz tog razloga ovaj rad obuhvaća i fenomen Velikog terora koji je zahvatio Sovjetski Savez u jeku i netom nakon izbora 1937. godine koji su se temeljili na novom ustavu. Unatoč propagandnoj prirodi i njegovom neprovođenju, Ustav iz 1936. godine je kao pravni dokument postao temelj koji je ostavio trajan utjecaj na Sovjetski Savez, ali i na cijeli svijet, sa svojim demokratskim načelima. Njegov duh je zbilja izašao na vidjelo, samo što se to dogodilo tek po padu Sovjetskog Saveza