Promjene u kulturi stanovanja u Brodskoj pukovniji u 18. stoljeću

Pred kraj 17. stoljeća, nakon dugotrajnih ratova, vojni i gospodarski potencijali Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva bili su iscrpljeni. Tako su mirovni ugovori potpisani u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, u Požarevcu 1718. te u Beogradu 1739. godine djelomično prekinuli neprijateljstvo između ove dvije svjetske veselile. Slavonska vojna granica, kao dio Habsburške Monarhije, nastaje u 18. stoljeću, kao bedem od provala Osmanlija i zaštita od kuge i drugih bolesti.Za vrijeme carice Marije Terezije, Monarhija pokušava unutrašnja razgraničenja u Slavoniji do kraja srediti. Značajnije razgraničenje dogodilo se 1747. godine kada su na prostoru Granice formirane tri pješačke pukovnije: Gradiška, Brodska i Petrovaradinska te dvije husarske: Slavonska i Srijemska. Brodska pukovnija ustrojena je kao sedma od jedanaest pukovnija sa središtem u Vinkovcima, a ime je dobila po vojnoj tvrđavi u Brodu na Savi.Državna je vlast uvidjela da do promjena može doći jedino uz nadzor nad svojim stanovništvom, što je zbog raštrkanosti do tada bilo nemoguće.Osim profanih, 18. stoljeće bilo je prekretnica i za izgradnju sakralnih objekata, pa tako crkve, kapelice, groblja i ostala znamenja vjere dobivaju novi izgled. Sve ovo gradili su graničari kao dio obavezne rabote. Zbog toga je svakodnevica graničara bila teška. Utjehu od takvog militariziranog načina života, stanovnici Granice tražili su u zajedničkim okupljanjima, divanima i prelima što s kosilo sa strogom vojnom stegom koja je bila vidljiva kroz tjedna čitanja zapovijedi u satnijama i pukovnijama