Fall of the Obrenovich dynasty and May coup in film

Majski prevrat iz 1903. godine ostavio je dubok trag u srpskoj povijesti. Ne samo što je na prijestolje postavljena dinastija Karađorđević i zauvijek izbrisana dinastija Obrenović – već je stvoren u srpskoj javnosti jedan ambivalentan odnos prema vlastitoj prošlosti – odnos koji će prerasti u kolektivnu traumu koja se može osjetiti i danas. S jedne strane 1903. godine okončana je tiranija: ubijeni su „neronski, demonski“ lik kralja koji „inkvizitorski muči nevine ljude, ubija decu radi manifestacije i stvara veštačke zavere i lažne atentate“ i njegova kraljica – „cinična i razvratna žena“. S druge pak strane, u očima strane javnosti i svjetskih velesila Srbija je kompromitirana. Učinjeno je „bestijalno ubojstvo“. Srpski „patrioti“ uspoređuju se s „pretorijancima“ i „janjičarima“, a civiliziranost Srbije dovedena je u pitanje. Josip Horvat u svojim memoarima spominje percepciju o Srbiji i kaže: „…tamo još ubijaju svoje kraljeve“. Karađorđevići čine sve što im je u moći da se ocrne Obrenovići, a nakon Drugog svjetskog rata Komunistička partija potiskuje obje dinastije u drugi plan, veličajući svoje idole. Trauma tog događaja ipak ostaje potisnuta, a ambivalentan odnos prema Majskom prevratu dodatno se komplicira devedesetih godina. Raspadom Jugoslavije i ponovnim usponom nacionalizma nastala je potreba za revalorizacijom srpskih kraljeva, pogotovo dinastije Obrenovića koja se u određenim krugovima smatra „pravom srpskom dinastijom“, za razliku od „jugoslavenskih“ Karađorđevića. Godine 1995. javlja se serija „Kraj dinastije Obrenović“ koja ima težak i višestruk zadatak: primarno zabaviti mase u ratno vrijeme i poučiti ih o vlastitoj prošlosti, sekundarno, ali programatski važnije – pomiriti srpske dinastije u očima javnosti i zaliječiti kolektivnu traumu nastalu 1903. godine. Serija će stoga prikazati kralja Aleksandra kao romantičara i idealista, čovjeka čije je vrijeme u devetnaestom stoljeću i čija je smrt bila možda nepravedna, ali šekspirijanski neminovna.The May Coup of 1903. left a deep mark on Serbian history. The Obrenovich Dynasty was erased forever and the new Karadjordjevich dynasty came to power. The cruel manner in which the May Coup was orchestrated, especially the brutal murder of the royal couple, king Alexander and queen Draga, shocked the world public. Foreign press criticized the „bestial murder“ and Serbia's international reputation dramatically plummeted. The Serbian press, on the other hand, unanimously glorified the May Coup and the military officers behind it, celebrating Serbia's liberation from the tyranny of the „evil“ Obrenovich dynasty. New Serbian elites that emerged after the May Coup worked hard on the systematic alteration of the memory of the Obrenovich dynasty, creating a banalized, negative and distorted picture of the former royal family. That distorted perception took root in mainstream historiography of the time, and the trauma of the May Coup remained repressed. New Serbian historiography tackled the problem – works of Suzana Rajić and Vladimir Jovanović revealed many hidden truths. Aired in 1995 during the war in former Yugoslavia, the TV drama „Kraj dinastije Obrenović (End of Obrenovich dynasty)“ had the challenging task of reconciling with this turbulent past, as well as creating a new national historical narrative. In questioning the various stereotypes and so-called „truths“enveloping this period of Serbian history, the series attempts to condemn the assassination on one hand, blaming it on fate and circumstance, while on the other, the character of Draga Mašin remains defined by the same familiar pattern of stereotypes