Perivoji u gradskim naseljima u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji u drugoj polovici 18. stoljeća i u prvoj polovici 19. stoljeća

Tako tragove uređenja prostora možemo pratiti još iz razdoblja antike. Naime, na području Mezopotamije, Perzije, Egipta, Grčke i Rima uređivani su raskošni perivoji koji su služili za uživanje vladajuće klase. U starom Rimu dijelovi prirode uređivani su ne bi li predstavljali sveta mjesta kućnih bogova i zaštitnika domova. U razdoblju srednjeg vijeka perivoji se počinju ograđivati. Nastaju unutar zidina samostana crkvenih redova ili pojedinih dvoraca. Kako bi se povezao grad sa zelenilom koje se nalazilo izvan zidina, na tom mjestu uređivani su perivoji. Oni su predstavljali prijelaz između uređenih gradskih površina i neuređenih prirodnih površina. U posebnu skupinu javne urbane arhitekture pripadaju lječilišni perivoji. Najstariji lječilišni perivoj nastao je na području Daruvara i to 1762. godine.Konačni produkt ovoga rada zasigurno je povijesni pregled razvoja perivoja na području Rijeke, Zagreba, Samobora, Varaždina, Daruvara, Osijeka i Vukovara od samih početaka, s naglaskom na razdoblje od druge polovice 18. stoljeća pa sve do kraja prve polovice 19. stoljeća. Osim opisa samih perivoja, u radu sam opisala rezultat djelovanja čovjeka na okoliš, ali i svijest ljudi koja se kroz povijest mijenjala. Rezultat toga su različiti stilovi i vrste perivoja. Time sam potvrdila da ovaj rad pripada području urbane ekohistorije ili povijesti okoliša