Zajedničke vrijednosti kulturalnog ekofeminizma i psihodelične subkulture : reformativni potencijal za unaprjeđenje kvalitete života

Približavanjem osnovnog epistemološkg aparata te odgovaranjem na tri glavna pitanja epistemologije: što je znanje (a što ideologija); što možemo znati i koja je uloga poimajućeg subjekta; kako znamo ono što znamo (i koliko je to što znamo vrijednosno neutralno), nastojati ćemo razgraničiti sociološku znanstvenu praksu od ideološke. Uspostavljanjem termina ideologije, pružiti ćemo skicu socioloških orijentacija kao pozicija u odnosu na društveni kontekst. Zatim ćemo se osvrnuti na koncepte polja, habitusa i refleksivnosti u teoriji Pierre Bourdieua te prikazati kako je osigurao poziciju sociologa kao znanstvenika, bez obzira na njegovu uključenost u društveni kontekst koji proučava, interes koji je normativno vođen te interne i eksterne reprodukcije odnosa moći. Što je, dakle, poziv sociologa; kakve je promijene i odgovore ovo pitanje susretalo kroz povijest, proučiti ćemo kroz rad Michaella Burrawoya. Burrawoy osim apostrofiranja uloge javne sociologije, ističe ulogu feminizma u spajanju znanosti i javnosti. Nastojati ćemo pokazati kako feminizam ima ambivalentan status i reformativni potencijal. Nakon presjeka ženskog pokreta i njegove fragmentacije, fokusirati ćemo se na ekofeminizam kao spoj radikalnog feminizma i dubinske ekologije. Nastavno na analizu analogija između društva i prirode te istaknute takozvane ženske vrijednosti, približiti ćemo psihodeličnu subkulturu, s pretpostavkom da unatoč kontroverznosti zbog upotrebe droga kroz praksu živi vrijednosti koje se, pretpostavljamo, mogu dijelom prepoznati u sociologiji, (eko)feminizmu i dubinskoj ekologiji. Ova četvorka prema našoj pretpostavci dijeli vrijednosti i reformativni potencijal koji odgovara na izazove neoliberalnog principa otporom