Morphological differences between species of the genus Homo

Postanak čovjeka i evoluciju možemo pratiti po fosiliziranim ostacima koje je priroda sačuvala. Iako možemo govoriti samo o pretpostavkama, razvojem tehnologije se povećava točnost tih nalaza. Pomoću molekularnoga sata možemo pratiti sam tijek evolucije te kada je divergirala pojedina skupina od zajedničkog pretka. U ovom radu izložena je morfološka različitost unutar roda Homo, te njihov kulturni i društveni život koji su također pridonijeli u velikom dijelu njihovoj daljnjoj evoluciji. Rod Homo razvio se iz Australopithecusa te je okarakteriziran većim mozgom i manjim zubima. Pronalaskom fosiliziranih čeljusti, lubanje i ruke Leakey je otkrio 1960. godine prvu vrstu roda Homo, Homo habilisa. Podložni evolucijskim silama iz te vrste su divergirale preostale vrste roda Homo.The human origin and evolution can be traced by the fossilized remains that nature preserved. Although we can only talk about the assumptions, with development of technology the accuracy of these findings is increasing. Using the molecular clock we can follow the course of evolution and know when a certain group diverged from its common ancestor. In this article I discuss the morphological diversity within the genus Homo, and their cultural and social life, which also contributed in large part to their evolution. The genus Homo evolved from Australopithecus and is characterized by a larger brain and smaller teeth. With finding a fossilized jaw, skull and a hand in 1960., Leakey discovered the first species of the genus Homo, Homo habilis. Subjectable to evolutionary forces, the remaining species of the genus Homo have diverged from this species