Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora

Slovenski je dio Jadranskoga mora njegov najsjeverniji dio koji obuhvaća oko 200 km2 i dio je širega Tršćanskog zaljeva. Slovenska obala prostire se na 47 km uglavnom strme, abrazijske obale od lapora i pješčenjaka. Niska akumulacijska obala nalazi se samo kod ušća vodenih tokova i čini manji dio, a najmanji dio pripada vapnenačkoj abrazijskoj obali. Kopneni obalni pojas uglavnom je brežuljkast i reljefno jako raščlanjen, a zaravni se nalaze u manjoj mjeri samo u donjim dijelovima riječnih dolina. Slovensko more ulazi u kopno s dva veća zaljeva, Koparskim i Piranskim, pa je stoga veoma plitko. Prosječna dubina je oko 18 m, a najveća je kod piranskog rta Madona. Dno mora većim je dijelom pokriveno sedimentima koji su posljedica abrazije strmih stjenovitih obala i akumulacije riječnih nanosa. Zbog plitkosti more je izloženo velikim temperaturnim kolebanjima, a zbog dotjecanja slatke vode i promjenama saliniteta vode. Kretanje morske vode u najvećoj je mjeri posljedica morske mijene i vjetrova, poglavito bure, koja značajno utječe na vertikalno kruženje vode. Strujanje je slabo i promjenljiva smjera. Erozijom zemlje i površinskim dotjecanjem oborina, vodenim tokovima i neposrednim ispuštanjem otpadnih voda u slovensko more dotječu mnogobrojne hranjive tvari. Posljedica je spomenutih obilježja velika pokrajinska osjetljivost ekosustava obalnoga mora. More se ljeti intenzivno ugrije i uz slabo kruženje vode česte su pojave nedostatka kisika u dubljim slojevima vode, intenzivnog rasta algi i cvjetanja, što upućuje na premašen kapacitet samočišćenja (asimilacijski) morskog ekosustava. Glavni su izvori zagađenja obalni gradovi Kopar, Izola, Piran i Portorož, nautički turizam s marinama, pomorski promet te lučka aktivnost Luke Kopar. Zbog ljudskih aktivnosti još uvijek se povećavaju pritisci na morski ekosustav, i na kopnu, i na moru, unatoč pojedinim mjerama smanjenja onečišćenja. Slovensko je obalno more, prema ocjeni Mediteranskog akcijskog plana (UNEP-MAP), zbog svojih oceanografskih značajki i utjecaja gospodarske djelatnosti, uvršteno među najosjetljivije i ugrožene dijelove Sredozemlja. Stanje okoliša slovenskoga dijela Jadranskoga mora nastojalo se predočiti pomoću modela DPSIR, odnosno dopunjenoga Integralnoga geografskog modela proučavanja okoliša i njegovih komponenti