Multikulturalnost – prednost ili prepreka?

Pod pojmom multikulturalnost podrazumijeva se poticanje građana da priznaju i prihvate u potpunosti etnokulturne raznolikosti, običaje, tradiciju i druge posebnosti koje egzistiraju u multietničkom društvu. No, multikulturalizam nije samo teorijski okvir kojim se kulturna raznolikost doživljava kao društveno bogatstvo, već je i politički okvir za izgradnju društvenih odnosa u kojima različite kulture mogu slobodno razvijati svoje vlastite identitete, istodobno sudjelujući i u jačanju zajedničkih društvenih i kulturnih institucija. Razvoj demokratskog društva u Bosni i Hercegovini donio je i neke neželjene pojave poput one gdje su građani pozvani odabrati strane, utvrditi što ih razdvaja, a ne ono što ih ujedinjuje. U društvima u kojima nije razvijena mreža slobodnih lokalnih institucija ili nema razvijenih institucija civilnog društva, prva razlika koja se najčešće uočava nije bogatstvo, klasa ili društvena funkcija, već je to nacionalnost. Promjene koje se događaju na ovom prostoru, kao i promjene povezane s globalizacijom neizbježno dovode do novih oblika etničkih kontakata i potreba za unutarnjim promjenama. Etnički animoziteti najvjerojatnije će biti prisutni na ovom području još izvjesno vrijeme, no država bi trebala biti ta koja će imati dovoljnu snagu za osmišljavanje politike koja će ih nadvladati. Multikulturalizam može biti djelatan kao osnova za društvenu koheziju i integraciju, ali ne može biti jedini put koji će tu koheziju, povezanu s etničkim razlikama, tvoriti. Unatoč prisutnim problemima, potrebno je formulirati određeni skup politika i programa koji će omogućiti upravljanje ovim etnički i kulturno raznolikim društvom, te će uvažavati i društveni kontekst i ciljeve države i njezinih građana