Model izrade učeničkog korpusa

Korpusi danas bez dvojbe zauzimaju važno mjesto kao alat u raznim lingvističkim istraživanjima. Interes za učenjem stranih jezika potaknuo je dodatnu specijalizaciju i razvoj učeničkih korpusa. Veći svjetski jezici njihovu su važnost brzo prepoznali te su u skladu s tim najbrojniji učenički korpusi engleskoga jezika. Objava korpusa International Corpus of Learner English otvorila je vrata razvoju učeničkih korpusa i na osnovu njega nastali su mnogi istraživački radovi i novi korpusi. Osim razvoja učeničkih korpusa za druge veće jezike poput francuskog, španjolskog i njemačkog, u zadnjih nekoliko godina došlo je do razvoja učeničkih korpusa i manjih, ali nama bližih slavenskih jezika poput češkog i slovenskog, a naposljetku i korpusa za sam hrvatski jezik. Međutim, da bi brojni korpusi koji nastaju u posljednje vrijeme mogli biti temelj za korisne lingvističke analize koje će doprinijeti razumijevanju međujezika i procesa učenja stranog jezika, potrebno je prije same izrade razmisliti o brojnim pitanjima. Neka od tih pitanja odnose se na same učenike (dob, spol, materinski jezik), dok se druga odnose na vrstu teksta koji se prikuplja i način prikupljanja i obrade. Česta je pogreška mnogih lingvista i drugih istraživača uključenih u izradu učeničkih korpusa preskakanje koraka određivanja bitnih varijabli u fazi projektiranja korpusa, što za posljedicu ima nedostatak formalnog postupka izrade. Upotrebljivost korpusa izravno ovisi o pažnji koja je posvećena određivanju varijabli i načinu prikupljanja građe. Iz tog razloga oportunistički prikupljeni korpusi teško mogu predstavljati temelj za neke relevantne lingvističke analize i usporedbe jezika učenika i izvornih govornika. Iako je iz svega navedenog vidljivo da je standardizacija postupka izrade i anotacije korpusa od presudne važnosti za daljnji razvoj u području, opće prihvaćeni standard prema kojem bi se izrađivali i označavali svi novi korpusi još uvijek ne postoji