The analysis of the translations of belles-lettres to Croatian language from the Croatian national bibliography

Jedna je od zadaća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izrada nacionalne bibliografije. Niz A tekuće bibliografije primarno sadrţi knjige opisane temeljem obveznih primjeraka koje su nakladnici zakonski dužni dostaviti Knjižnici. Ova je nacionalna bibliografija dostupna u elektroničkom izdanju i upravo će ono biti polazištem istraživanja u radu. Temom su rada prijevodi beletristike, odnosno lijepe književnosti, na hrvatski jezik. U analizu će se uključiti bibliografski zapisi iz triju cjelovito obrađenih godina u bibliografiji – 2013, 2014. i 2015. godine. Zapisi će se promatrati prema UDK kazalu u čijoj se klasifikacijskoj shemi nalazi kategorija književnosti koja će biti glavnim polazištem u analizi. U istraživanju će se obraditi svi zapisi beletristike iz skupine 82, a koji su prijevodi pojedinih stranih djela na hrvatski jezik. Cilj je ovoga rada dobiti realnu sliku o broju izdanih prijevoda u Republici Hrvatskoj, otkriti koji su najčešći jezici prevođenja, koji su autori najzastupljeniji te o kojim je književnim vrstama uglavnom riječ. Proučit će se i koliko recepcija pojedinih djela utječe na njihovu aktualnost i recentnost u prevođenju, koliki je vremenski odmak objave prijevoda od objave izvornika te tko su najčešći prevoditelji, a tko nakladnici u analiziranim bibliografskim jedinicama.One of the tasks of the National and University Library in Zagreb is to create the national bibliography. A series of current bibliographies primarily contain books depicted on the basis of mandatory copies that publishers are legally obliged to submit to the Libraries. This national bibliography, which is available in an electronic edition, will be the starting point of the research in the thesis. The subjects of the work are the translations of belles-lettres, or fiction, into the Croatian language. The analysis will include bibliographic records from three full years in the bibliography – 2013, 2014. and 2015. The records will be observed according to the UDK index, in whoose classificational scheme category literature is installed – and that is precisely what will be the starting point of the analysis. The research will deal with all of the records from the group 82, which includes translations of foreign works into Croatian language. The goal of this paper is to get a realistic picture of the number of published translations in the Republic of Croatia, as well as to find out which are the most common languages from which the texts have been translated in the first place. Also, the aim is to find out which are the most prominent authors and which literary types it mostly concenrs. The problem of the scale in which the reception of individual works influences their actuality and recentness in translation will also be dealt with, as well as the time lag between the publication of the original piece and the translations. Furthermore, the answer to the question who the most common translators and publishers in the analyzed bibliographic units are will be answered