Some Particularities of Ancient Sea Traffic in the Eastern Adriatic

Jadransko more kao velik zaljev Sredozemlja po svom položaju čini najkraći put do sjeverne italske ravnice, preko alpskih prijevoja do Norika, Retija i Germanije. Taj plovidbeni put funkcionira od najdavnijih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi i potonuli brodovi. Posebnost ovoga mora je zemljopisna različitost između istočne ilirske i zapadne apeninske obale. Istočnu štite brojni otoci, koji su olakšavali plovidbu zaštićenim kanalima između otoka. Povjesničar Ivan Lučić već je u 17. st. utvrdio postojanje triju plovidbenih linija. Jedne otvorenim morem za veće lađe, druge između otoka i treće bliže obali. Obalu čine zatvoreni planinski lanci između kojih se probijaju ušća rijeka uz klance kroz koje se odvijao transport roba i ljudi u unutrašnjost. O izgradnji rimskih cesta u provinciji Dalmaciji govori natpis Publija Kornelija Dolabele (14. – 21. g. pr. Kr.). Dolabelin sistem cesta u Dalmaciji je temeljito obradio Ivo Bojanovski svojim terenskim istraživanjima i u pisanim djelima. Značajka istočne obale Jadrana je postojanje velikog broj gradina, koje se javljaju u rano brončano doba dolaskom Indoeuropljana i koje se nalaze na obali i otocima. One u pravilu nadziru sve plovidbene putove, jer su ih stanovnici formirali na strateškim uzvisinama. Jadranskom istočnom obalom išao i jantarski put u 13. st. pr. Kr., koji se protezao i preko japodskog područja u zapadnoj Hrvatskoj, a postojali su kontakti i mikenskih lađa s prapovijesnim gradinama na Braču i u Istri. Mnogi antički pisci bilježe pomorske i vojničke kvalitete starih stanovnika naše obale, koji su u određenim povijesnim razdobljima ostvarivali svoju prevlast. Rani povijesno poznati gospodari Jadrana bili su Liburni, koji su prema Strabonu držali i Korkiru, možda već i u 10. st. pr. Kr., što znači da su imali i brodovlje koje je tu prevlast održavalo, kao i njihovu prisutnost na dijelovima apeninske obale. Korintska talasokracija je krajem 8 st. pr. Kr. s Korkire uklonila Liburne, pa su se postupno morali povlačiti u svoje kasnije izvorno područje od Krke do Raše u Istri. Liburni, međutim, nisu prihvatili naseljavanje Grka u taj prostor. Tek ih je carski Rim, točnije Oktavijan u svome pohodu, konačno uklopio u svoj sustav, ali su određenu specifičnost zadržali tijekom čitave antike. U predrimsko vrijeme spominju se i Histri koji su svojim brodovljem i gradinskim središtima (Nesactium, Pola, Parentium) nadzirali promet duž istarske obale.The Adriatic Sea is a large arm of the Mediterranean. Due to its position, it offered the shortest route to the north Italic plains and across the Alpine passes to Noricum, Rhaetia and Germania. This sea route was used in ancient times, as demonstrated by archaeological finds and sunken ship cargoes. The route had also connected remote Mediterranean areas since the early days of mankind, as shown by Palaeolithic finds and, in particular, Neolithic finds of the earliest Impresso and Cardium pottery. A particular trait of the Adriatic is the geographic difference between the eastern Illyrian and western Apennine coasts. The Apennine coast is devoid of islands and bays suitable for navigation, while our eastern coast is protected by one thousand five hundred islands and islets, which favoured navigation by offering protected channels between firm land and the islands. Ivan Lučić, a Croatian historian, had asserted the existence of three antique naval routes as far back as the 17th century. One route, used by larger vessels, was on the open sea, another was between the islands, and the third ran along the coast. The coastline consists of mountain ranges (Velebit, Mosor, Biokovo and Orjen) between which rivers run to the sea. Land routes for humans, livestock and goods led along river gorges from the interior to the coast. Another distinctive trait of the eastern Adriatic coast is the presence of a large number of hill forts, both on the coast and islands, which appeared during the Early Bronze Age at the time that the Indo-Europeans arrived. They were built on strategic hills and could be used to oversee all navigation routes. The Amber Road ran along our coast in the 13th century BC. This route also ran through the Iapodic lands in western Croatia. There is also evidence of contacts between Mycenaean ships and prehistoric hill forts on the island of Brač (Škrip) and in Istria (Monkodonja). Numerous antique writers noted the naval and military qualities of the ancient peoples who lived along our coast and exercised supremacy in different historical periods. These included the Histri, who lived in pre-Roman times and who controlled the routes along the Istrian coast using their ships and hill-fort centres