Characteristics of Croatian Oak Honeydew Honey from the Požega Valley

Medun (medljikovac, medljika, eng. honeydew honey) posebna je vrsta meda koji stvaraju pčele od tzv. medne rose koja se luči sa živih dijelova biljaka. To lučenje mogu izazvati insekti koji sišu biljne sokove, odnosno to su njihovi ili biljni sekreti nastali kao reakcija na oštećivanje pupova, listova, iglica ili grana, ali to može biti i fiziološka pojava bez posredovanja insekata između biljke i pčele. Prikupljajući taj slatki sok u svoje medne vrećice i dodajući mu svoje fermente, pčela stvara med potpuno različitih karakteristika od onih medova koji nastaju iz nektarnih izvora sa cvjetova medonosnih biljaka. Medna rosa prirodna je pojava i danas se prihvaća kao ekološka sastavnica u životnom lancu biljaka, insekata, ptica, gljiva i bakterija. Iako poznata od biblijskih vremena, u znanstvenom svijetu bilježi se u 17. stoljeću, no njene značajke kao pčelinjeg proizvoda potvrđuju se tek posljednjih decenija usporedno s razvojem modernih moćnih laboratorijskih instrumenata i tehnoloških alata. Meduni su poznati s četinjača, primjerice sa smreke, jele, bora i ariša, te s listopadnog drveća – lipe, hrasta, javora, kestena, breze, vrbe i brijesta. Hrast sladun (lat. Quercus frainetto Ten) na obroncima Krndije zauzima svoju sjeverozapadnu granicu prirodne rasprostranjenosti. Više decenija domaći pčelari upozoravaju na proizvodnju specifično tamnog meduna s toga hrasta, ali i na posebnost fenomena lučenja biljnog soka bez sudjelovanja insekata. Godine 2003. u terestrička su opažanja i laboratorijska mjerenja, ocjenjivanje nutrifikacijskih svojstava te melisopaneološko i organoleptičko ocjenjivanje kutjevačkog meduna hrasta sladuna, uza svoja praktična opažanja, požeški pčelari uključili cijeli niz znanstvenika iz zemlje i Europe. Tijekom tih opažanja i mjerenja dobivene su jedinstvene informacije o peludnom sastavu, sastavu šećera, sastavu suhe tvari, sadržaju kiselina, enzimatskim svojstvima, električkoj vodljivosti, aktivnosti dijastaze te ukupnim polifenolima i antioksidativnim svojstvima, a usporedno s ostalim medunima u Europi. Analizom ukupnih polifenola i mjerenjem antioksidativnih svojstava na šest uzoraka meduna sladuna iz 2009. godine dobivene su iznimno visoke vrijednosti u odnosu na druge europske medune, kao i na uzorcima kutjevačkog meduna u razdoblju 2003. – 2009. godine. Ovime se još više potencira zdravstvena vrijednost tog meduna. Požeški (kutjevački) medun hrasta sladuna posjeduje sve predispozicije za registraciju zemljopisne izvornosti.REVISED CODEX STANDARD FOR HONEY CODEX STAN 12-1981, Rev.1 (1987), Rev.2 (2001)1 Honeydew Honey is the honey which comes mainly from excretions of plant sucking insects (Hemiptera) on the living parts of plants or secretions of living parts of plants. Oak tree (Quercus frainetto Ten.) is distributed throughout southeast Europe and Asia Minor, while the western border is in Požega valley, Kutjevo, Croatia. Oak honeydew honey is specifically produced only here. Sweet sap with foam formed at the places where the green acorns were discarded, is gathered by the bees and processed into dark honey. The specific production of the sap results in specific physiochemical characteristics of this honeydew honey. Objective of the studies was to determine melissopalynological (pollen spectrum and content) and physicochemical characteristics of the oak honeydew honey. The study was carried out during last 8 years. Physicochemical characteristics: moisture, electrical conductivity, HMF content, diastase activity, specific rotation and sugar profile were analysed in collected honeydew honey samples. Colour was determined by Lovibond Honey Color- Pod. Antioxidant capacity was measured by FRAP (Ferric Reducing Antioxidant Power) and DPPH (2,2-diphenyl-1-picrylhydrazyl) methods. Modified Folin-Ciocalteu method was used for determination of the total polyphenol content. The results showed a high antioxidant capacity and the total polyphenol content as well as the atypical, negative values of specific rotation. The small differences between samples can be a result of the accompanying spontaneous flora (more or less Conifers, Ulmus sp., Fraxinus sp. and Q. pubescens) within harvesting area. The time of extraction (middle or the end of August), was not significant. The of the results performed within the collaborative studies of the author and European’s beekeeping and honey expert’s reports and laboratories from Austria, Germany, Swiss, Italy, Greece, Romania, Bulgaria, Slovenia and Croatia is given in this paper