Censored illustrated material in Croatian magazines during the reign of Károly Khuen Héderváry (1883–1903)

Cilj je rada istražiti zapljene ilustriranog materijala, ponajviše karikatura, iz humorističko-satiričkih časopisa „Bič“, „Trn“, „Stršen“, „Tries“ i „Vrač pogađač“ u vrijeme banovanja Károlya Khuena Héderváryja (1883. – 1903.), s tim da su u obzir uzete samo one ilustracije koje su bile kombinacije slike i teksta. Kao izvorni materijal korišteni su navedeni časopisi sačuvani u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i u Knjižnici grada Zagreba, a zakonske osnove prema kojima su ilustracije plijenjene razlažu se na temelju arhivskog gradiva pohranjenog u Hrvatskom državnom arhivu. Prvi dio rada predstavlja problematiku zapljene ilustracija s obzirom na važeće zakonske regulative, dok se u drugom dijelu razmatra višeznačnost slike u odnosu na tekst i pokušava ustanoviti u kojoj se mjeri karikature i ilustracije iz navedenih časopisa smatraju nositeljima višeznačnih poruka. Iako konačni zaključak o količini i vrstama zaplijenjenih ilustracija u tisku u vrijeme banovanja Khuena Héderváryja nije moguće izvesti zbog nedostatnosti sačuvanih izvora, može se rekonstruirati legislativni i politički kontekst zabrana i dokazati moć utjecaja slike, što je i temeljni doprinos ovoga rada.The aim of the paper is to investigate the seized illustrative material, mostly caricatures, from satirical magazines Bič, Trn, Stršen, Tries, and Vrač pogađačduring the reign of Károly Khuen Héderváry (1883–1903). Only the illustrations that were a combination of image and text were taken into consideration. The magazines kept in the National and University Library in Zagreb were used as source materials, and the legal grounds on which the illustrations were seized were presented based on archival data from the Croatian State Archives. The first part of the paper presents the seizure of illustrations on legal grounds, and the second part discusses the multiple meanings of images in relation to text, trying to establish to what extent the caricatures and illustrations in given magazines can be viewed as carriers of polysemous messages. Although a definite conclusion on the volume and types of seizedillustrationsduring the reign of Károly Khuen Héderváry cannot be made due to inadequate sources, we could reconstruct the legislative and political context of bans and prove the power of the image, which is the basic contribution of this paper