Physical Activity in Prevention, Treatment, and Rehabilitation of Cardiovascular Diseases

Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok oboljevanja i umiranja današnjeg stanovništva. U najznačajnije čimbenike rizika na koje je moguće djelovati ubrajamo nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost i naviku pušenja cigareta. Tjelesna aktivnost smatra se značajnim čimbenikom, kako u primarnoj i sekundarnoj prevenciji niza kroničnih metaboličkih bolesti (debljine, hiperlipidemije, ateroskleroze, šećerne bolesti tipa 2) i s njima povezanih bolesti srca i krvnih žila (arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, moždani udar), tako i u njihovom liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih pedesetak godina govore u prilog značajnog učinka redovite tjelesne aktivnosti na tradicionalne čimbenike rizika za razvoj i progresiju koronarne bolesti srca, iako mehanizmi kojima tjelesna aktivnost smanjuje rizik kardiovaskularnog obolijevanja nisu u potpunosti razjašnjeni. Novija istraživanja dokazuju da redovita tjelesna aktivnost smanjuje razine pokazatelja upale i čimbenike rizika povezane s hemostazom te djeluje na endotelnu funkciju. Za zdrave odrasle osobe preporučuju se svakodnevni aerobni oblici aktivnosti umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje 30 minuta ili tri puta tjedno intenzivnije aerobne aktivnosti u trajanju od najmanje 20 minuta. Aktivnost može biti i u kraćim trajanjima od desetak minuta, ali ponavljana više puta tijekom dana. Dodatno se preporučuju kratke serije vježbi mišićne izdržljivosti umjerenoga intenziteta koje valja provoditi dva puta tjedno. U sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji, tjelesna aktivnost propisuje se u skladu sa zdravstvenim statusom bolesnika, razinom individualnog rizika i prilagođena je prethodno procijenjenoj funkcijskoj sposobnosti bolesnika. Od iznimne je važnosti postupno i nadzirano uvođenje u aerobnu aktivnost do umjerenog intenziteta prema individualnom funkcijskom kapacitetu te sigurno i redovito provođenje umjerene tjelesne aktivnosti.Cardiovascular diseases are the leading reasons for morbidity and mortality in today’s population. The most important modifying risk factors are bad diet habits, physical inactivity, and cigarette smoking. Physical activity is an important risk factor in primary and secondary prevention of some chronic metabolic diseases such as obesity, hyperlipidaemias, atherosclerosis, diabetes type 2, and related cardiovascular diseases such as arterial hypertension, coronary heart disease, and stroke, and in their treatment and rehabilitation. Many studies conducted in the last half of the century show that physical activity and exercise significantly lower traditional risk factors for the development and progression of coronary heart disease, although the mechanisms for this are not fully clear. Recent data show that regular physical activity reduces inflammatory factors and improves endothelial function. Recommendations for physical activity in healthy adults are as follows: everyday aerobic activity of moderate intensity for 30 minutes, or three times a week for at least 20 minutes. Physical activity could be done over a shorter interval lasting 10 minutes, but several times during the day. In addition, it is necessary to practice muscle strengthening exercise of moderate intensity, two times a week. In secondary prevention and rehabilitation, physical activity has to be in line with the patient’s health conditions and level of individual risk, and must be adapted to individual functional ability. It is important to monitor and gradually introduce aerobic physical activity of moderate intensity, always observing individual’s functional capacity. Physical activity must always be regular, safe, and moderate