UVJETNA ODGODA KAZNENOG PROGONA PUNOLJETNOG POČINITELJA KAZNENOG DJELA

Uvjetna odgoda kaznenog progona nov je institut kaznenog procesnog prava u Hrvatskoj koji se primjenjuje gotovo petnaest godina. Osim teorijske analize prikazuje se i njegova primjena u praksi. U hrvatsko pravo uveden je Zakonom o kaznenom postupku iz 1997., i od tada je dva puta zakonodavno mijenjan. Prvi put je to učinjeno novelom tog Zakona iz 2002., a drugi put Zakonom o kaznenom postupku iz 2008. U potonjem Zakonu reguliran je člankom 522. Tom se članku upućuje više primjedbi glede njegove redakcije. Posebno se upozorava na nelogičan odnos beznačajnog djela i uvjetne odgode kaznenog progona budući da se beznačajno djelo po kriteriju sankcije može primijeniti na širi raspon kaznenih djela nego uvjetna odgoda kaznenog progona, koja se primjenjuje na kaznena djela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Analiza njegove primjene u praksi pokazuje da se taj institut rijetko primjenjuje. Međutim, njegova je primjena sve češća. Povećanju njegove primjene trebao bi pridonijeti razvoj probacijskog sustava u Hrvatskoj, koji još uvijek ne djeluje u potpunosti