16th and 17th Century Reformation and Counterreformation in Hungary’s Villages of Drava Valley Inhabited by Ethnic Croats

Autor je pozornost usredotočio na širenje reformacije u mađarskoj Podravini,1 predstavljajući sinodu u Vaskaszentmártonu (danas Felsőszentmárton, hrvatski Martinci) 20. travnja 1550. godine, kojoj je na tom području prethodila djelatnosti propovjednika Mihálya Sztáraija, Mirka Ciglera i inih reformatora te katoličkoj obnovi ovih naselja za vrijeme pečuškog biskupa Benedikta Vinkovića. Poznata su dva pisma Györgya Prodanisinusa i jedno pismo Mirka Cigera iz kojih možemo dobiti uvid u zbivanja sinode. Bili bi to ujedno i najpouzdaniji izvori o širenju i navješćivanju Evanđelja u Donjoj Mađarskoj, u Podravini, Baranji i Tolni. Pod Osmanlijama, poslije tragične Mohačke bitke (1526.), Katoličko crkveno ustrojstvo Pečuške biskupije ubrzo je propalo. Protestanti su i u Donjoj Ugarskoj postigli brze uspjehe u širenju Lutherova i Kalvinova nauka koji se je naporedo širio na materinskom jeziku te nije se razlučio na dvije, čak i na tri strane, a koje kasnije nisu mimoišle ni međusobne konfrontacije. Osmanlije su se pragmatički odnosili prema svojim podanicima, gdje su bili u većini protestanti tamo su tražili savez s njima, a gdje su bili katolici, tamo s katolicima. Međutim u Donjoj Ugarskoj pomagali su širenje protestantizma. Istraživanje protestantizma otežava i sama činjenica da su se protestantski autori služili i prekoncepcijom, stoga je dosta i netočnosti glede pisanja povijesti protestantske crkve. Naročito je nedostatno poznavanje prošlosti mađarsko-hrvatskih naselja u Podravini, gdje od održavanja sinode u Vaskaszentmártonu 1550. godine, blizu jedno čitavo stoljeće nam je nepoznato.U katoličkoj obnovi ključnu je ulogu odigrao pečuški biskup Bendekt Vinković i njegovi nasljednici u biskupskoj stolici. Hrvatski svećenici, među njima i revnosni Fabijan Vidoczi, rodom iz Međimurja, rizikujući i svoj vlastiti život povratio je hrvatski puk na katoličku vjeru. Ovakve prilike se zapažaju u ovim podravskim mješovitim naseljima sve do kraja osmanlijske vladavine (1686) kada će se u ova naselja iz raznih slavonskih naselja doseliti brojno hrvatsko pučanstvo katoličke vjeroispovjesti, čija migracija bit će okončana 1750. godine.The author focused on the spread of Reformation in Hungary\u27s part of Drava valley, also known as Podravina,116 representing the Vaskaszentmárton Synod (today\u27s Felsőszentmárton, or Croatian, Martinci) on 20 April, 1550, which came after the Reformation preachers Mihály Sztárai, Mirko Cigler and others had paved the way for the Reformation church and after Benedikt Vinkovic, the Roman Catholic bishop of Pecs, also helped rebuild the local villages