SVEĆENIK I EUHARISTIJA

U kakvom su odnosu svećeništvo i euharistija u Novom zavjetu? Kako protumačiti činjenicu da se u Novom zavjetu za službenike u kršćanskim zajednicama nigdje izričito ne koristi naziv „svećenik“? Što današnji papa Benedikt XVI. kao vrsni teolog naučava o mjestu i ulozi euharistije u kršćanskom životu? Ako je euharistija djelo Krista Svećenika, ali također njegova tijela Crkve, u kojem je odnosu djelatnost svećenika i ostalih na misnom slavlju okupljenih Kristovih vjernika? Iz slavlja euharistije izviru nosivi teološkopastoralni elementi koji predstavljaju temelje svećenikova života i ukupne njegove pastoralne aktivnosti. Koje se manjkavosti na tom planu primjećuju? Svake se nedjelje misa prenosi na radiju i televiziji. Što je svećeniku dobro o tome znati kad mediji pokucaju na njegova vrata? Koji su problemi, a koje pastoralne mogućnosti takve mise? Koje nove naglaske o odnosu svećenika prema euharistiji donose recentni liturgijski dokumenti? Jesu li stavovi Crkve izraženi u tim dokumentima na tragu razvoja koncilske liturgijske obnove ili su se od nje udaljili? Koje su obveze i prava svećenika služitelja euharistije prema crkvenom pravu? Koje nam kanonsko-pravne odrednice s tim u svezi nisu dovoljno jasne i kada se najčešće krše? Početkom prošlog stoljeća u našim je krajevima postojalo „Društvo svećenika klanjaoca“. Možemo li iz te povijesne činjenice naučiti nešto i za danas? Kod svećeničkog ređenja, dok mu pruža pliticu i kalež, biskup poziva ređenika da živi ono što čini. Koje su karakteristike svećeničke duhovnosti koja ima svoj izvor u euharistiji? Na ova i slična pitanja odgovor je pokušao dati Teološkopastoralni tjedan na temu „Svećenik i euharistija“. Tjedan se održao u Svećeničkoj godini koju je Crkva slavila povodom 150. obljetnice smrti arškoga župnika sv. Ivana Marije Vianneya i u Euharistijskoj godini kojom riječka Crkva obilježava deset godina postojanja u sadašnjem obliku