Polaskom u školu započinje sustavno institucionalno učenje hrvatskoga standardnoga jezika kojemu tijekom školovanja pripada i najveći broj nastavnih sati. No unatoč tome, istraživanja ukazuju na nisku razinu temeljne pismenosti hrvatskih govornika i činjenicu da materinski jezik dijeli posljednja mjesta na ljestvicama omiljenih nastavnih predmeta (Miljević-Riđički i sur., 2004). Istraživanjem se željelo odgovoriti na temeljno lingvodidaktičko i komunikacijsko, ali i pedagoško-psihološko pitanje: u kojoj je mjeri potrebno mijenjati načine poučavanja hrvatskoga jezika kako bismo motivirali učenike da zavole materinski jezik te da ga uspješnije i lakše usvajaju. Važnu ulogu u procesu učenja i poučavanja, te u poticanju ozitivnoga stava prema m...