Ostavljajući po strani Hobbesove ideološke preferencije u sukobu oko ustrojstva engleskog političkog tijela u 17. stoljeću, u tekstu se problematizira način na koji je demokracija vrednovana u njegovim ključnim teorijskopolitičkim djelima. Autor to čini na dvije razine. Prvo se ispituje status demokracije u okviru Hobbesova nauka o državnim oblicima. Unatoč nekim njezinim nedostacima Hobbes u sve tri varijante svoje znanosti o politici ne smatra kako postoji racionalno opravdanje za odbacivanje demokracije kao jednoga od triju ravnopravnih oblika države. Zatim se ispituje općenitija teza o demokratskom karakteru Hobbesova shvaćanja države, neovisno o njezinu obliku. Pritom se u obzir uzimaju različiti elementi Hobbesove znanosti o politici:...