An overview of the toponymy of Southwestern Popovo

U radu se, na temelju terenskoga istraživanja, obrađuje više oko 1.000 topo nimskih različnica u jugozapadnome dijelu Popova, područja na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u dubrovačkome zaleđu, koje se spominje od 12. st. Navedeno je područje bilo izloženo velikim migracijama stanovništva zbog kojih ondje danas živi manji broj stanovnika nego koncem 15. st. U mjesnoj se toponimiji ogleda reljefna, biljna i životinjska raznolikost, gospodarska djelatnost puka te važnost mjesta na kojima se nalazi voda (osobito u brdskim predjelima), u njoj nahodimo prežitke predrimskoga (Papava, Tmor) i dalmatskoga supstrata (Gustijerna, Mirje, Mjendeli, Pučina, Žukove bare). Od adstratnih je slojeva najzastupljeniji turski koji se odrazio čak i u zemljopisnome nazivlju (perčin ‘šiljato brdo’, surdup ‘klanac’), ali je utjecao i na tvorbu, što se odrazilo na velik udio toponimijskih polusloženica (npr. Dukat kamenice, Pištet glavica, Pomaganje njiva). Zbog čestih je i obilnih migracija i velik dio toponima koji pripadaju temeljnomu hrvatskom jezičnom sloju mjesnome pučanstvu posve neproziran (npr. Čajteši, Nereza, Okladca, Ostrog, Srba, Velja Vas).On the basis of his field work, the author analyses more than 1 000 toponymic types in southwestern Popovo, the area between Croatia and Bosnia and Herzegovina in the Dubrovnik hinterland, which has been mentioned since the 12th century. This area has been exposed to great migrations due to which it has fewer inhabitants today than at the end of the 15th century. Place names reflect relief, animal and plant diversity and economic activities, as well as the importance of places in which water was found (especially in mountain areas). In this area there are remnants of pre-Roman (Papava, Tmor) and Dalmatian substrate (Gustijerna, Mirje, Pučina, Žukove bare). The most prominent adstrat layer is Turkish, which is even reflected in geographic terminology (perčin ‘steep peak’, surdup ‘canyon’) and which has influenced word formation. This influence is seen in numerous toponymyc semicompounds (e.g. Dukat kamenice, Pištet glavica, Pomaganje njiva). Due to frequent and ever-growing migrations the majority of toponyms which belong to the basic Croatian language layer are completely opaque to the people who in this area (e.g. Čajteši, Nereza, Okladca, Ostrog, Srba, Velja Vas)