Različite religije, kao duhovni izrazi spoznajno- teološkog razotkrivanja bitka, za esencijalnu kategoriju vlastitog predmetnog sadržaja, uzimaju mnogovrsne pojmovno-etičke simbole, koji se uprkos slikovito-latentnoj formi, odnose ustvari na realitet egzistencijalne prakse materijalnog života, i s njim u sprezi, manifestiranog ljudskog morala. U tom smislu, kategorije dobra i zla, vrline dobročinstva, moralnih načela braka i porodice, dijeljenja, žrtve, praštanja, moralnog saznanja, preobražaja i usavršavanja, predstavljaju plodnu pojmovno-etičku osnovu za međusobno komuniciranje različitih religija, što je nužan uvjet prevladavanja potencijalnog nerazumijevanja, udaljavanja i su-životne isključivosti. Moralna istorodnost različitih religij...
Iz Katekizma Katoličke Crkve i teološke literature proizlazi da su sakramenti ‘žarišne točke› Božjeg...
Ovaj je esej prilog razumijevanju ljudske gluposti. Esej zauzima orijentaciju kozmološke rasprave i ...
U radu su opisane odrednice identiteta vjeroučitelja laika na temelju teorijske teološko–katehetske ...
Različite religije, kao duhovni izrazi spoznajno- teološkog razotkrivanja bitka, za esencijalnu kate...
U ovom radu autor tematizira odnos između nove religijske svijesti u današnjem društvu i budućnosti ...
Znanstvena ovjera sekularizacije u ovome članku je okvirno područje istraživanja religiologijski rel...
Savjest igra veliku ulogu u moralnom održavanju osobnoga, vjerničkoga i profesionalnoga života. Biti...
Ideje uključivanja različitosti u obrazovni sistem na ravnopravan način savremeni je fenomen u okvir...
Čovjek je po svojoj biti stvorenje, ali i stvaralac po svojemu djelovanju, čime dotjeruje svoj moral...
U posljednjih 50-ak godina ili, možemo čak reći, od Drugog vatikanskog koncila osjeća se svojevrsna ...
U našem radu analiziramo Žižekovo ateističko-materijalističko razumijevanje Hegelove filozofije Božj...
U radu se ne prikazuje zasebna teorija oprosta iz neke strogo sekularne znanstvene discipline nasupr...
Dokumenti i izjave učiteljstva Katoličke crkve, osobito nakon Drugoga vatikanskog koncila, naglašeno...
Članak namjerava predočiti osnovna obilježja religioznosti u procesu sekularizacije kao izazov i kon...
Moralno-etička i socijalna važnost Dekaloga za današnje je vrijeme – ako se promatra pod vidom velik...
Iz Katekizma Katoličke Crkve i teološke literature proizlazi da su sakramenti ‘žarišne točke› Božjeg...
Ovaj je esej prilog razumijevanju ljudske gluposti. Esej zauzima orijentaciju kozmološke rasprave i ...
U radu su opisane odrednice identiteta vjeroučitelja laika na temelju teorijske teološko–katehetske ...
Različite religije, kao duhovni izrazi spoznajno- teološkog razotkrivanja bitka, za esencijalnu kate...
U ovom radu autor tematizira odnos između nove religijske svijesti u današnjem društvu i budućnosti ...
Znanstvena ovjera sekularizacije u ovome članku je okvirno područje istraživanja religiologijski rel...
Savjest igra veliku ulogu u moralnom održavanju osobnoga, vjerničkoga i profesionalnoga života. Biti...
Ideje uključivanja različitosti u obrazovni sistem na ravnopravan način savremeni je fenomen u okvir...
Čovjek je po svojoj biti stvorenje, ali i stvaralac po svojemu djelovanju, čime dotjeruje svoj moral...
U posljednjih 50-ak godina ili, možemo čak reći, od Drugog vatikanskog koncila osjeća se svojevrsna ...
U našem radu analiziramo Žižekovo ateističko-materijalističko razumijevanje Hegelove filozofije Božj...
U radu se ne prikazuje zasebna teorija oprosta iz neke strogo sekularne znanstvene discipline nasupr...
Dokumenti i izjave učiteljstva Katoličke crkve, osobito nakon Drugoga vatikanskog koncila, naglašeno...
Članak namjerava predočiti osnovna obilježja religioznosti u procesu sekularizacije kao izazov i kon...
Moralno-etička i socijalna važnost Dekaloga za današnje je vrijeme – ako se promatra pod vidom velik...
Iz Katekizma Katoličke Crkve i teološke literature proizlazi da su sakramenti ‘žarišne točke› Božjeg...
Ovaj je esej prilog razumijevanju ljudske gluposti. Esej zauzima orijentaciju kozmološke rasprave i ...
U radu su opisane odrednice identiteta vjeroučitelja laika na temelju teorijske teološko–katehetske ...