Susret germanskog, romanskog i slavenskog svijeta: pučka kultura u jugoistočnim Alpama kao izraz zajedničke svijesti

The interface alluded to in the title of this paper is the historic zone of language contact designated by the intersection of the contemporary state frontiers of Austria, Italy and Yugoslavia. This paper is based upon prolonged field research in marginal agrarian communities, located on either slope of the Carnian Alps in Austria and Italy, where Slovene vernacular has been spoken by the majority of residents since approximately 600 A. D. The national models for collective self-identification introduced into this region over the past century - that is, the inclusive social categories represented by the terms German, Italian and Slovene - are for the most part rejected by this indigenous Slovene speaking population. This draws our attention to collective self-identification as a manifestation of social process in local society and introduces the question addressed by this paper: In what ways is it possible to conceive of \u27folk culture\u27 as an idiom of collective self-images, that is, as a manifestation of social discourse as it unfolds in local society?U radu se na temelju terenskih istraživanja među Slovencima u Kanalskoj i Ziljskoj dolini (koje su razdijeljene jugoslavenskom, talijanskom i austrijskom granicom) razmatraju elementi kulturnog identiteta naroda u graničnom području triju velikih jezičkih zajednica: slavenske (s najduljom tradicijom - od 6. st. u tom području) te romanske i germanske. Razmatrajući pučku kulturu u okružju suvremenih evropskih tokova, autor dolazi do zaključka da pučka kultura više nije samo način života nego da je izraz zajedničke svijesti o vlastitom identitetu zajednice, a da se jezične razlike prije poimlju kao različiti izričaji (idiomi) nego kao različita etnička pripadnost Do ovakvih zaključaka autor je došao prateći razvojne odnose u slovenskoj govornoj skupini od početka prošlog stoljeća do suvremenosti. Autor stoga smatra da je u opisivanju socijalnog realiteta tradicijske Evrope primjerenije govoriti o \u27pučkom društvu\u27 i pučkoj kulturi (folk society, folk culture) nego o društvenim rodovima i klasnom društvu