Na primjeru jednoga svadbenog običaja iz Podravine (djever treba pred mladenkinom kućom skinuti vijenac sa suhe grane u krošnji stabla) pokazana je veza s praslavenskim mitskim kazivanjem o proljetnom dolasku božanskoga junaka vegetacije kojega na suhoj grani (grani Stabla svijeta, arbor mundi) čeka zaručnica. U rimi sedi - gledi nazire se fragment praslavenskoga sakralnog pjesništva. Etimološka veza između riječi stog ( "plast slame ili sijena ") i stežer ("hrast") pokazuje da je bog, koji u obrednim pjesmama sjedi na stogu, identičan onome na suhoj grani.Am Beispiel eines Hochzeitsbrauches, welcher noch vor einem halben Jahrhundert in Nordkroatien (in der Umgebung von Ludbreg) ausgeübt wurde, konnte gezeigt werden wie Brauchshandlungen (e...