DERURALISATION OF SOUTHERN VELEBIT – ASPECTS OF LIFE OF VELEBIT PIEDMONT DWELLERS IN THE FIRST HALF OF THE 20TH CENTURY

Hrvatsko poljoprivredno stanovništvo je do prve polovine XX. stoljeća najčešće selilo iz brdskih u ravničarska područja, pri čemu se broj poljoprivrednika nije znatno mijenjao. Međutim, za ovaj je rad od većeg značaja preseljenje iz brdskih u priobalne dijelove Hrvatske, a koje utječe na smanjenje broja poljoprivrednika i znak je ekonomskog razvoja onog vremena. Cilj rada bio je prikazati, kroz prizmu života velebitskih Podgoraca, razloge napuštanja južnog Velebita, odnosno razloge preseljenja stanovništva u priobalno područje današnjeg turističkog naselja Starigrad Paklenica i okolnih mjesta. Modernizacijski procesi (karakteristični za hrvatski prostor u drugoj polovini XX. stoljeća) – razvoj robno-novčanih odnosa, urbanizacija i industrijalizacija te razvoj tercijarnih i kvartarnih uslužnih djelatnosti vezanih uz turizam utjecali su na život velebitskih Podgoraca, omogućivši im brže odustajanje od stočarstva i ratarstva, pri čemu dolazi do deagrarizacije i deruralizacije tih prostora. U ovom radu naglasak će biti stavljen upravo na teške životne uvjete prije preseljenja, odnosno prije negoli su modernizacijski procesi (makar u svojem rudimentarnom obliku) počeli prodirati na ovopodručje. Kroz rad vrsnog hrvatskog etnologa Vitomira Belaja, koji će poslužiti kao teoretska podloga i sekundarni izvor podataka, ali i kroz radove ostalih autora koji su se doticali tema vezanih uz zemljoradničko-stočarsku ekonomiju i način života planinskih stočara, u ovom će tekstu biti prikazan makar dio svakodnevice velebitskih Podgoraca – teških životnih uvjeta, koji su pospješili odlazak s ovog ruralnog područja. Religijske posebnosti, kao što je ritual koji se izvodio nakon misnog slavlja na dan Velike Gospe ili pak pogrebni običaj odlaganja pokojnika na posebnim, za to predviđenim mjestima – mirilima, kao i neke crtice obiteljskih i međuljudskih odnosa žitelja južnog Velebita bit će potkrijepljene intervjuom koji je proveden 7. svibnja 2010. godine s gđom Kristinom Bušljeta, osobom koja je rođena i živjela na navedenom području sve do 1958. godine. A on će poslužiti u već navedenom oslikavanju životnih prilika velebitskih Podgoraca. Velebitski Podgorci živjeli su bez ceste prohodne za zaprežna kola i automobile, bez dovoljne količine pitke vode, sa stalnim zabranama, bilo da se radi o uzgoju stoke, osobito koza ili o sječi drveća. Jedan od presudnih razloga, može se reći potpune deruralizacije, a potom i deagrarizacije ovih prostora bila je gradnja Jadranske magistrale koja je sa sobom donijela razvoj turizma i uslužnih djelatnosti, međutim, preseljenje na obalu predstavlja i društveni prestiž ondašnjeg stanovništva, koji se prvenstveno odnosio na gradnju stambenih objekata na obali. Sve ovo pridonosi konačnoj odluci o napuštanju ruralnog područja južnog Velebita. Kako velebitski Podgorci, njihovi stanovi, pojate, podi, šterne i torovi ne bi bili prepušteni potpunom zaboravu potrebno je pisati o ruralnom životu koji je nekada nastanjivao južnovelebitske obronke, a tomu, nadati se, pridonosi i ovaj tekst.Until the first half of the 20th century the Croatian agricultural population often moved from the mountains to flatland areas, where the numbers of farmers has not markedly changed. However, for this the movement from mountainous parts to the Croatian coast work has a greater importance, which caused the decrease in the numbers of farmers and was a sign of the economic development of that time. The aim was to show, through a prism of the life Velebit’s piedmont dwellers, reasons for leaving southern Velebit and the reasons for the population’s relocation to the coastal area of today’s tourist resorts of Starigrad, Paklenica and surrounding places. Modernisation processes (characteristic of Croatian areas in the second half of the 20th century) – the development of goodsmoney relations, urbanisation and industrialisation and the development of tertiary and quaternary services activities related to tourism have affected the life of Velebit\u27s piedmont area, allowing them to quickly leave their livestock and farming, whereat there is land reclamation and the deruralisation of these places. In this work the emphasis will be placed precisely on the difficult living conditions before moving, or before the modernisation processes (at least in rudimentary forms) began to penetrate into this area. Through the work of the top Croatian ethnologist Vitomir Belaj, which will serve as a theoretical base and a secondary source of information, as well as through the works of other authors who have touched upon the issues concerning agricultural-livestock economy and the ways of life of the mountain farmers, in this text will be displayed everyday life of at least one part of Velebit\u27s piedmont area – the difficult living conditions, which facilitated the departure from this rural area. Religious particularities, such as the ritual held after the celebration of the mass of Our Lady or the custom of placing the deceased at special places for resting purposes during the funeral procession to cemeteries known as mirilima, along with some reminiscences of family and interpersonal relationships of the inhabitants of southern Velebit are supported by interviews which were carried out on 7th May 2010 with Mrs. Kristina Bušljeta, who was born and lived in this area until 1958. This will also serve in the already described living conditions of the Velebit piedmont region. Velebit\u27s piedmont dwellers lived without passable roads for animal-drawn carts and cars, without sufficient drinking water, with constant restrictions, especially related to working with livestock such as goats and chopping wood. One of the key reasons for the deruralisation as well as the subsequent land reclamation of this area was the construction of the Adriatic magistral (main coast road) which brought about the development of tourism and service industries, meanwhile, moving to the coast also represented a social prestige in the local inhabitants, who were primarily involved in the construction of residential buildings on the coast. All of this contributed to the final decision on the abandonment of rural areas of southern Velebit. So that Velebit\u27s piedmont dwellers, their occasional settlements, barns, hay barns, wells and pens are not left to complete oblivion it is necessary to write about the rural life that once inhabited the southern Velebit slopes, and hopefully this text contributes to that