NAGLASAK NA PROKLITICI

U članku je obrađeno pitanje koje je od koncepcijskoga preusmjerenja prema isključivo novoštokavskoj organskoj osnovici potkraj XIX. st. (p)ostalo "slabo mjesto" hrvatske ortoepske norme. Kada se, naime, silazni naglasak na proklitiku prenosi neoslabljeno, a kada oslabljeno, najnejasniji je problem hrvatskih gramatika. Poznata konstatacija Tome Maretića, koju su prenosili i varirali kasniji hrvatski gramatičari, više je alibi nego objašnjenje, jer Maretić doslovno kaže: "Vrlo je teško tumačiti akcentuaciju takvih slučajeva (tj. prenošenje naglaska na proklitiku, H. D.), tu treba duboko posegnuti u poredbenu slavensku gramatiku, a i onda ostaje dosta slučajeva neprotumačenih." U članku se stoga pitanje prenošenja silaznih naglasaka razmatra "u dva koraka". Prvo se raščlanjuje oslabljeno i neoslabljeno prenošenje, tj. kad je jedno, a kad drugo, a potom se pokušava ustanoviti stvarni aktualni status prenošenja u hrvatskome standardnom jeziku, dotično kad je ono (još) obvezatno, a kad je neobvezatno, pa zbog toga stilski (a nerijetko i snažno regionalno) obilježeno. Posebno je obrađeno pomicanje naglasaka sa zamjenica i glagola jer se ono dosada u literaturi znatno sažetije obrađivalo od prenošenja naglasaka s imenica i pridjeva