O osnutku i djelovanju dubrovačkog Muzeja, od njegovih početaka, 1872. god., do modernih dana. Klasično odgojena sredina u prvom je redu osnovala prirodoslovni Muzej koji je postepeno dobivao općeniti karakter, a tek se nakon šezdeset godina od osnivanja potpuno diferencirao na prirodoslovni, kulturno-historijski i etnografski odio. (4 slike
Visok stupanj urbanističkog razvoja i javne arhitekture grada Dubrovnika osobito je bio izražen tije...
Tema ovog rada latinske su pjesme dubrovačkog pjesnika Mata Sorkočevića (1763. – 1841.) iz rukopisa ...
Rad se dijeli na slijedeća poglavlja. solo-pjesma kao izražajno sredstvo muzičkog romantizma, hrvats...
Cilj ovog rada odredila je spoznaja da se u hrvatskoj muzikološkoj historiografiji ne postoji rad ko...
DUBRAVKA je najstarija dubrovačka kavana koju je daleke 1836. godine otvorio Nikola Birimiša. Riječ ...
Osnovano 1919. godine zalaganjem slikara i konzervatora Marka Murata sa zadaćom da se brine o dubrov...
Budući da do sad nisu bili poznati podaci o ulovu ribe i rakova, te uzgoju kamenica i drugih školjka...
Vjekovi najjačeg napretka u Dubrovniku padaju u doba quattro- i cinquecenta (renesanse). Ovo doba ja...
Otkrivanje spomenika pjesniku Gunduliću (rad kipara Ivana Rendića) 26. lipnja 1893. godine predstavl...
Raspravljajući davne 1931. godine o nekim apelativima iz starog dubrovačkog vokabulara pok. Petar Sk...
Moderna arhitektura obilježila je našu graditeljsku baštinu XX. stoljeća. I baš zato što smo njeni n...
U Hrvatskoj je poziv za učestvovanje na moskovskoj etnografskoj izložbi shvaćen u početku s čisto na...
Dubrovačka povijest je bila i ostala neiscrpno vrelo podataka o tisućugodišnjem životu na ovim prost...
Izložba JUČER, DANAS ...? posvećena je djelu i muzeološkom djelovanju osnivača i prvog ravnatelja Et...
Do vremena Fazil Ahmed-paše Ćuprilića (1661-1676) komunikacija Porte s drugim državama stekla je for...
Visok stupanj urbanističkog razvoja i javne arhitekture grada Dubrovnika osobito je bio izražen tije...
Tema ovog rada latinske su pjesme dubrovačkog pjesnika Mata Sorkočevića (1763. – 1841.) iz rukopisa ...
Rad se dijeli na slijedeća poglavlja. solo-pjesma kao izražajno sredstvo muzičkog romantizma, hrvats...
Cilj ovog rada odredila je spoznaja da se u hrvatskoj muzikološkoj historiografiji ne postoji rad ko...
DUBRAVKA je najstarija dubrovačka kavana koju je daleke 1836. godine otvorio Nikola Birimiša. Riječ ...
Osnovano 1919. godine zalaganjem slikara i konzervatora Marka Murata sa zadaćom da se brine o dubrov...
Budući da do sad nisu bili poznati podaci o ulovu ribe i rakova, te uzgoju kamenica i drugih školjka...
Vjekovi najjačeg napretka u Dubrovniku padaju u doba quattro- i cinquecenta (renesanse). Ovo doba ja...
Otkrivanje spomenika pjesniku Gunduliću (rad kipara Ivana Rendića) 26. lipnja 1893. godine predstavl...
Raspravljajući davne 1931. godine o nekim apelativima iz starog dubrovačkog vokabulara pok. Petar Sk...
Moderna arhitektura obilježila je našu graditeljsku baštinu XX. stoljeća. I baš zato što smo njeni n...
U Hrvatskoj je poziv za učestvovanje na moskovskoj etnografskoj izložbi shvaćen u početku s čisto na...
Dubrovačka povijest je bila i ostala neiscrpno vrelo podataka o tisućugodišnjem životu na ovim prost...
Izložba JUČER, DANAS ...? posvećena je djelu i muzeološkom djelovanju osnivača i prvog ravnatelja Et...
Do vremena Fazil Ahmed-paše Ćuprilića (1661-1676) komunikacija Porte s drugim državama stekla je for...
Visok stupanj urbanističkog razvoja i javne arhitekture grada Dubrovnika osobito je bio izražen tije...
Tema ovog rada latinske su pjesme dubrovačkog pjesnika Mata Sorkočevića (1763. – 1841.) iz rukopisa ...
Rad se dijeli na slijedeća poglavlja. solo-pjesma kao izražajno sredstvo muzičkog romantizma, hrvats...