Javna uprava zdravstvom u (sjevernoj) Hrvatskoj 1868-1928. godine

Takozvanom je Hrvatsko-ugarskom nagodbom godine 1868. redefiniran državnopravni odnošaj onodobne (sjeverne) Hrvatske i Ugarske. Poslovi glede zdravstva ostali su u neprenesenome, zasebnom hrvatskom djelokrugu, kako u zakonodavnome tako i u upravnom pogledu. Vrhovna uprava zdravstvom nije bila uspostavljena zasebno, već je djelovala u sklopu Odjela za unutarnje poslove hrvatske (»zemaljske«) vlade. Niže zdravstveno-upravne vlasti (»oblasti«) bile su: županijska oblast, kotarska oblast, gradsko poglavarstvo i zdravstvena općina (potonja je bila tzv. posebna općina, što je djelovala u vlastitome i u prenesenom djelokrugu). Osnutkom Države S HS 1918. godine, uspostavljen je, među ostalim i Odjel (Povjereništvo) za zdravstvo hrvatske (»zemaljske«) vlade te se je vrhovna uprava zdravstvom u sjevernoj Hrvatsko najzad izdvojila iz povijesno matičnog upravnog resora - resora unutarnjih poslova - i organizacijski se osamostalila. Nakana je zdravstvene politike pri tome bila da se zdravstvena služba osamostali i na nižim upravnim razinama oblikovanjem županijskih, kotarskih, gradskih i općinskih zdravstvenih ureda, no da li je to i provedeno valjalo bi provjeriti, budući je Država S HS bila državnopravni provizorij (što je bio potrajao od 29. X. 1918. do 1. XII. 1918). Kraljevina SHS što je potom nastala (1. XII. 1918 — 6. I. 1929) bila je, u načelu, jedinstvena (unitarna) država