DO THE ROTTERDAM RULES CONTRIBUTE TO UNIFICATION ?

U rujnu 2009. godine u Rotterdamu službeno je potpisana UNCITRAL-ova Konvencija o ugovorima o međunarodnom prijevozu stvari u cijelosti ili djelomično morem (Rotterdamska pravila). Cilj joj je nastojati ujednačiti (unificirati) međunarodno pravo prijevoza stvari, nakon što prethodni međunarodni instrumenti na tom polju, svojim supostojanjem, nisu ostvarili očekivani uspjeh, mada su Haaška pravila bila prihvaćena od velikog broja država. I Hamburškim se pravilima težilo osuvremeniti pravnu regulativu u odnosu na Haaško-Visbyjska pravila. Međutim, Hamburška su pravila samo zakomplicirala unifikacijska nastojanja, pa recentno u praksi djeluje čak osam pravnih sustava odgovornosti. Hoće li nova Rotterdamska pravila pomoći u unifikaciji ili će, nataložena na postojeće instrumente, u gomilanju novih kombinacija odvojenih sustava u svijetu značiti daljnji galimatijas stvarne dezunifikacije. Nesumnjivo da su Rotterdamska pravila, svojim rješenjima koja vode računa o suvremenom poslovanju i potrebama subjekata koji sudjeluju u prijevozu (npr. elektronički zapisi, odgovornost izvršitelja, pravo nadzora, kogentnost odredaba o odgovornosti za obje strane itd.) pravno prihvatljiva, tim više što su mjestimice mudro i kompromisno mutatis mutandis ukomponirala i tradicionalna načela iz Haaško (Visbyjskih) i Hamburških pravila. Moglo bi se u prilog optimističkog ishoda istaći i činjenica da se pomorskom konvencijom uređuje i mješoviti, multimodalni prijevoz u određenim granicama i uvjetima. Međutim, poučeni dosadašnjim rezultatima glede cjelovitije unifikacije prava prijevoza stvari morem nužan je oprez. Mnoge su države još vezane kultnim Haaškim pavilima, neke ljubomorno čuvaju nacionalne interese nacionalnim pravom, a Hamburškim će se pravilima dodatno poljuljati povjerenje najsuvremenijim Rotterdamskim pravilima. A hvalevrijedni pokušaj unifikacije i multimodalnog prijevoza u nastojanjima da se uredi door to door prijevoz odredbama koje mogu izazvati dvojbe u prihvaćenoj (ograničenoj) mrežastoj odgovornosti mogu također biti smetnja u recepciji od strane država, baš zbog toga što je riječ o novoj regulaciji. Pri tome valja imati na umu što i postojeća Međunarodna konvencija o multimodalnom prijevozu (1980.) nije imala uspjeha, a unimodalne konvencije u drugim granama prometa veoma su učinkovite i osuvremenjuju se stalnim promjenama i dopunama. Dakle, hibridnost Rotterdamskih pravila ogleda se u činjenici da je riječ o pomorskoj konvenciji jer prijevoz mora biti barem dijelom pomorski da bi se Pravila primjenjivala, ali “prije i poslije” tj. u razdoblju prijevoznog puta koji je prethodio pomorskom ili slijedi nakon pomorskog Pravila uređuju i multimodalni prijevoz (otuda i osebujni izričaj za tu Konvenciju – pomorska plus konvencija). Ako bi krenule ratifikacije posebice od strane zemalja EU (sumnjam da će se to odvijati brzo) Republika Hrvatska mogla bi imati razloga prihvatiti Rotterdamska pravila i inkorporirati ih u svoj Pomorski zakonik.The United Nation Convention for the International Carriage of Goods Wholly or Partly by Sea (Rotterdam Rules) was signed in Rotterdam in September 2009. The aim of this Convention is to unify international law on the carriage of goods. The Rotterdam Rules follow after the Hague Rules and the Hamburg Rules. It is beyond doubt that the Rotterdam Rules take into account modern transactions and the needs of subjects participating in the carriage of goods by sea (e.g. electronic transport records, responsibility of the performing party, right of control, compulsory of the provisions on the liability of both parties etc.). Those rules have occasionally mutatis mutandis shrewdly and compromisingly included the Hague-Visby and Hamburg Rules. The Rules partially regulate multimodal (door to door) transport, too. However, experience calls for caution. New solutions have been known to be obstacles to unification, in particular to the attempt to partly regulate multimodal transport. Apart from that, the Rotterdam Rules are burdened by a large number of regulations. If the ratifications of EU member states begin (I doubt that this will occur soon), it would not hinder the Republic of Croatia from accepting the Rotterdam Rules and incorporating them into their own Maritime Code