Autor u članku polazi od povijesne činjenice da se u hrvatskom društvu dogodio prijelaz iz diktatorskog režima u demokratsko političko uređenje. Stoga propituje treba li ta promjena imati aplikacije i na kršćansku duhovnost. Nakon pojašnjenja dvaju ključnih pojmova, iznose se teološko-duhovne sastavnice koje najprikladnije odgovaraju bitnim obilježjima demokratskog društva. Demokracija pretpostavlja mogućnost uključivanja građana (posredno ili neposredno) u politički život, stoga ona zahtijeva duhovnost prisutnosti i založenosti u svijetu te nadilaženje modela fuga mundi. Takav model duhovnosti traži zrelu vjeru koja neće biti uvjetovana okolinom, nego će polaziti od osobnog uvjerenja; izgradnju stava solidarnosti koji polazi od činjenice d...