Morphological Variability of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in the Region of Croatia and Western Balkans

U radu su prikazana istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti morfoloških svojstava lista hrasta lužnjaka na području zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). Analizirano je ukupno 65 populacija i 650 stabala, a morfometrijska analiza uključivala je ukupno 14 morfoloških svojstava. Za statističku obradu korištene su deskriptivna analiza, analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipli testovi. Utvrđene su signifikantne razlike na međupopulacijskom, kao i na individualnom unutarpopulacijskom i bile su statistički značajnije od međupopulacijske varijabilnosti. Najveću varijabilnost imala su svojstva duljine peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i usječenost baze plojke. Analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipla testiranja za istraživana svojstva, a grupirana prema zemljama porijekla, ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između istraživanih populacija, tako da istraživani materijal iz svake zemlje čini zasebnu skupinu, te bi pri uporabi šumskog reprodukcijskog materijala trebalo isključivo koristiti autohtoni materijal. Kod istraživanog lisnog materijala nije registrirana dlakavost listova, što ukazuje da nije prisutna pojava hibridizacije sa hrastom meduncem (Quercus pubescens). Istraživanja mogu poslužiti kao polazna osnova za odabir sjemenskih sastojina, oplemenjivanje i očuvanje genetičke raznolikosti hrasta lužnjaka, kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva i nižih svojti hrasta lužnjaka.The paper presents a research study into the intrapopulation and interpopulation variability of morphological traits of pedunculate oak leaf in Western Balkan countries (Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Montenegro). A total of 65 populations and 650 trees were analyzed. Morphometric analysis included 14 morphological traits in all. Descriptive analysis, analysis of variance, discrimination analysis and multiple tests were used for statistical processing. Significant differences were found both in interpopulation and individual intrapopulation variability. Intrapopulation variability were statistically more significant than interpopulation variability. The highest variability was exhibited by the length of leaf petiole, the incision of leaf to the central nerve, and the incision of leaf blade. Variance analysis, discrimination analysis and multiple testing for the investigated traits, which were grouped according to the country of origin, indicate the existence of statistically significant differences among the studied populations. Consequently, the studied material from each country represents a separate group. Accordingly, forest reproductive material should exclusively consist of autochthonous material. No leaf hairiness was registered in the studied leaf material, which points to the absence of hybridization with pubescent oak (Quercus pubescens). This research may be viewed as a starting point for the selection of seed stands, improvement and preservation of genetic diversity of pedunculate oak, as well as for discriminating individual species, hybrid swarms and lower pedunculate oak taxa