Ekonomske štete od nasilja u športu

Šport kao aktivnost i spektakl osmišljava život većeg broja ljudi, njihov stil života, identitet, određene obrasce ponašanja i vrijednosti. U tom smislu i politika je fokusirana na ono što se događa oko športa. U vrijeme društvenih previranja, korupcije, recesije i ostalih pratećih pojava, događaju se razne manipulacije u cilju stjecanja osobne koristi pojedinaca ili interesnih grupa, a nisu pošteđene ni športske institucije, športski savezi, športski klubovi ali ni športski navijači. Za društveni sustav najvažnije je da šport veže pozornost masama, da stvara mehanizme za kanaliziranje i usmjeravanje nezadovoljstva, ne dirajući pri tom u odnose u kome se ta nezadovoljstva i sukobi javljaju. Teoretičari društvenih sukoba smatraju da sigurnosni ventil, u obliku posebnih institucija, u ovom slučaju športa, služe za održavanje određenog društvenog poretka. Međutim, posljedica toga su velike materijalne, ljudske i druge društvene štete jer se u određenoj mjeri tolerira i nasilje prema ljudima i imovini a politika i športski menadžeri samo načelno suzbijaju takva ponašanja. Ako želimo živjeti u društvu čiji će navijači na športskim natjecanjima navijati, a ne razbijati i divljati, pravi je trenutak za osvješćivanje ovog sve većeg problema. U vrijeme recesije kada se režu svi nepotrebni troškovi, kada se provodi proračunska štednja, čini se da nikoga nije briga za enormne ekonomske štete koje rezultiraju ogromnim troškovima angažmana službi sigurnosti a koja je posljedica loše pravne regulative i društvene demagogije kad je u pitanju uvođenje reda u sferu navijačkih nereda