Značenje zrna ozimog graška cv. Maksimirski rani u proizvodnji mlijeka na obiteljskim gospodarstvima

Forage pea (Pisum sativum L.) is gaining importance as a forage legume in the Republic of Croatia. Pea seed contains 20-30 percent of protein, it is utilized without thermal treatment in feeding different types and categories of livestock, and with stable yield it provides an appreciable income per hectare. Two-year field trials (2005-2006) were carried out to determine the effect of winter pea seed inoculation and nitrogen top-dressing on the number and mass (g/plant-1) of root nodules and also on the yield and quality of winter pea cv. Maksimirski rani in a mixture with wheat cv. Sana. Just before sowing, pea seeds were inoculated with the strain Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 from the microbial collection of the Department of Microbiology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb. The highest number of root nodules (43 nodules/plant), as well as the highest nodule mass (0.219 g/plant-1) were determined in the inoculated variant. The highest number of pods (19.0) and seeds per plant (60) were determined in the inoculated variant as well. The highest 1000-seed mass (132 g) and seed mass per plant (7.93 g) were also determined in the inoculated variant. Average pea seed yield ranged from 2949 kg ha-1 (control) up to 3353 kg ha-1 (inoculation). The conclusion of this research is that the highest seed (3353 kg ha-1) and crude protein yields (833 kg ha-1) were obtained with inoculated forage winter pea cv. Maksimirski rani. Seed inoculation of the studied pea cultivar Maksimirski rani with the strain Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 influenced also higher milk production per hectare compared to the control and the nitrogen top-dressed variant.Krmni grašak (Pisum sativum L.) postaje sve zastupljenija krmna mahunarka na oranicama Republike Hrvatske. Zrno graška sadrži 20-30% bjelančevina, koristi se bez termičke obrade u ishrani različitih vrsta i kategorija stoke, a uz stabilan prinos osigurava značajan dohodak po hektaru. Dvogodišnjim istraživanjima (od 2005. do 2006.) utvrđivan je utjecaj učinkovitosti bakterizacije sjemena ozimog graška cv. Maksimirski rani i prihrane dušikom na broj i masu suhe tvari kvržica na korijenu graška (g/biljka-1), prinose i kvalitetu zrna graška cv. Maksimirski rani u smjesi s pšenicom cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ukupno najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (43 kvržica/biljka), kao i masa suhe tvari kvržica (0,219 g/biljka-1). Najveći broj mahuna (19,0) i zrna po biljci graška (60) utvrđen je na bakteriziranoj varijanti. Najveća masa 1000 zrna (132 g) i masa zrna po biljci graška (7,93 g) također je utvrđena na bakteriziranoj varijanti. Prosječni prinosi zrna graška cv. Maksimirski rani iznosili su od 2949 kg ha-1 (kontrola) do 3353 kg ha-1 (bakterizacija). Na temelju ovih istraživanja možemo zaključiti da je najveći prinos zrna (3353 kg ha-1) i sirovih bjelančevina (833 kg ha-1) ostvaren bakterizacijom zrna ozimog graška cv. Maksimirski rani. Bakterizacija sjemena istraživanog kultivara graška Maksimirski rani sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 utjecala je i na veću proizvodnju mlijeka po hektaru u odnosu na kontrolu i varijantu prihranjivanu dušikom