Kontekstualizacijom koncepta urbanih ikona u razdoblju tri hrvatske modernizacije analiziraju se četiri zagrebačka trga. S naglaskom na usporedbi dvaju oprečnih, sukcesivnih političkih uređenja autorica nudi čitanje javnih prostora grada u kojem elementi arhitekture, javne skulpture i mobilijara te opseg participativnosti ukazuju na (re)strukturiranje identiteta. Proces stvaranja urbanih ikona otkriva svjesno djelovanje razlièitih socijalnih skupina.The paper gives an analysis of four Zagreb squares by contextualizing the concept of urban icons in three Croatian modernization periods. Emphasising the contrast between two successive political regimes, the author offers an interpretation of public spaces in the city where architectural elemen...
Autor istražuje pješačke zone koje se kao gradski prostori transformiraju u složenim oblikovnim, teh...
Među 65 danas postojećih zagrebačkih trgova za urbanološku je analizu izdvojeno 25 povijesnih prosto...
U radu je dan životopis i prikaz doktorskog rada Martina Kičić, doktorice biotehničkih znanosti
Kontekstualizacijom koncepta urbanih ikona u razdoblju tri hrvatske modernizacije analiziraju se čet...
U posljednjih dvadesetak godina pojedini su hrvatski gradovi doživjeli nagli rast i intenzivnu izgra...
A monograph on the urbanity of Zagreb was completed at the time when Zagreb was hit by a strong eart...
Djelovanje Radne grupe Zagreb, nacionalne grupe CIAM-a za Jugoslaviju, potvrda je uključenosti hrvat...
Petrinjska ulica razvila se od običnoga prilaznog puta Zagrebu iz 18. stoljeća u višeslojnu gradsku ...
U radu se na osnovi postojećih informacija, kataloga manifestacija, arhivske i periodičke građe anal...
Grad se u članku promatra kao moždano tkivo prostora i njegove se odlike suprotstavljaju kritikama u...
Accepting contemporary process of urbanization and the position of a man in a city, the author of th...
Obrisi naselja Stara Peščenica nastaju početkom 20. stoljeća u sklopu planiranja širenja Zagreba na ...
Članak polazi od dviju suprotstavljenih struja koje djeluju na grad: aktivističke i neoliberalne, al...
Opći cilj istraživanja prikazanog u ovom radu jest teorijsko i empirijsko razmatranje različitih mod...
The period of i n s t i tutionalism c oincided ivi t h t h e accession and activities of Goi \u27evn...
Autor istražuje pješačke zone koje se kao gradski prostori transformiraju u složenim oblikovnim, teh...
Među 65 danas postojećih zagrebačkih trgova za urbanološku je analizu izdvojeno 25 povijesnih prosto...
U radu je dan životopis i prikaz doktorskog rada Martina Kičić, doktorice biotehničkih znanosti
Kontekstualizacijom koncepta urbanih ikona u razdoblju tri hrvatske modernizacije analiziraju se čet...
U posljednjih dvadesetak godina pojedini su hrvatski gradovi doživjeli nagli rast i intenzivnu izgra...
A monograph on the urbanity of Zagreb was completed at the time when Zagreb was hit by a strong eart...
Djelovanje Radne grupe Zagreb, nacionalne grupe CIAM-a za Jugoslaviju, potvrda je uključenosti hrvat...
Petrinjska ulica razvila se od običnoga prilaznog puta Zagrebu iz 18. stoljeća u višeslojnu gradsku ...
U radu se na osnovi postojećih informacija, kataloga manifestacija, arhivske i periodičke građe anal...
Grad se u članku promatra kao moždano tkivo prostora i njegove se odlike suprotstavljaju kritikama u...
Accepting contemporary process of urbanization and the position of a man in a city, the author of th...
Obrisi naselja Stara Peščenica nastaju početkom 20. stoljeća u sklopu planiranja širenja Zagreba na ...
Članak polazi od dviju suprotstavljenih struja koje djeluju na grad: aktivističke i neoliberalne, al...
Opći cilj istraživanja prikazanog u ovom radu jest teorijsko i empirijsko razmatranje različitih mod...
The period of i n s t i tutionalism c oincided ivi t h t h e accession and activities of Goi \u27evn...
Autor istražuje pješačke zone koje se kao gradski prostori transformiraju u složenim oblikovnim, teh...
Među 65 danas postojećih zagrebačkih trgova za urbanološku je analizu izdvojeno 25 povijesnih prosto...
U radu je dan životopis i prikaz doktorskog rada Martina Kičić, doktorice biotehničkih znanosti