Productivity and botanical composition of pasture under grazing and fertilizing

Ekološki i ekonomski čimbenici u proizvodnji mlijeka i mesa sve više povećavaju zanimanje za sijanje mahunarki i njihovih smjesa s travama, bez mineralnog dušika ili uz minimalnu upotrebu mineralnog dušika kao alternative monokulturama ili smjesama trava, gnojenih visokim dozama mineralnog N. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom (0 i 150 kg N ha-1 god-1) i napasivanja različitim vrstama domaćih životinja (goveda i ovce) na produktivnost i botanički sastav pašnjaka. U prosjeku je napasivanje ovcama rezultiralo 5,3 % većim prinosom suhe tvari pašnjaka u odnosu na napasivanja govedima. Izostavljanjem gnojidbe dušikom ostvareno je više od 80 % prinosa suhe tvari gnojidbenog tretmana dušikom. Utvrđena je signifikantna interakcija napasivanje x N za prinos suhe tvari mahunarki i njihov relativan udio u ukupnom prinosu suhe tvari pašnjaka. Gnojidba dušikom značajno je smanjila vrijednosti obaju parametara za mahunarke samo kod napasivanja ovcama. Razlike između napasivanja utvrđene su samo kod negnojenog tretmana, pri čemu je napasivanje ovcama bilo manje štetno za rast bijele djeteline. Gnojidba dušikom u prosjeku je 29,3 % povećala prinos suhe tvari trava u odnosu na negnojenu varijantu. Signifikantna je bila interakcija napasivanje x dušik i godina x dušik za relativan udio trava. Razlike u relativnom udjelu trava između napasivanja utvrđene su samo kod izostavljanja dušične gnojidbe, gdje je napasivanje govedima rezultiralo udjelom trava u ukupnom prinosu ST travnjaka. Nije bilo značajnih razlika u relativnom udjelu trava između godina kod 0 kg N ha-1, dok je kod 150 kg N ha-1 udio trava u 2000. bio značajno manji od udjela trava u 2001. i 2002. Izostavljanje gnojidbe dušikom u prosjeku je rezultiralo 88 % većim prinosom i 139 % većim relativnim udjelom zeljanica u odnosu na gnojidbu dušikom. Na pregonima napasivanim govedima, u prosjeku je utvrđen 44 % veći relativan udio odumrlih biljnih dijelova nego na pregonima napasivanim ovcama.Environmental and economic factors in milk and meat production increase a use of legumes and grass-legumes mixtures, with zero or minimum mineral N as an alternative to grass monoculture with high rate of mineral N. The research aimed to examine the effect of N application (0-N0 and 150 kg ha-1 year-1-N150) and rotational grazing by cattle (C) and sheep (S) on grassland productivity and botanical composition. On the average, 5.3 % higher total dry matter (DM) yield was obtained under S than under C. With N0 was achieved >80 % of N150 DM yield. The grazing management x N rate interaction was recorded for legumes DM yield and their contribution to total DM yield. N150 decreased both parameters only in S, while differences in these parameters between grazing management obtained only in N0, whereas S was less detrimental to legume growth than was cattle grazing. N150 increased grass DM yield for 29.3 % in comparison to N0. The grazing management x N and year x N interactions were recorded for the grass contribution to total DM yield. Differences in this parameter were found only in N0 where C resulted in higher grass content. There were no significant differences in grass content between years in N0, while in N150 grass content in 2000 was lower than grass content in 2000 and 2002. N0 resulted in 88 % higher DM yield and 139 % higher forbs content in comparison to N150. C resulted in 44 % higher content of dead plant material compared to S