Problem hrvatskih medija nisu samo globalna recesija i relativno malo tržište za relativno velik broj medija, zbog čega nastaje poznati fenomen nazvanog «teror uspješnosti», nego i neobrazovanost novinara. Edukacija ljudi koji rade u medijima u drugu ruku proizlazi iz zrcalne slike cjelokupnog društva, u kojem čak 40,37% populacije starije od 15 godina ima samo završenu ili čak nezavršenu osnovnu školu. Jednako tako 47,06% populacije ima završenu ili nezavršenu srednju školu. Zbroj ovih dvaju podataka pokazuje sliku konzumenata medija, čime se potvrđuje teza da ni mediji ne mogu biti kvalitativno bolji. Naime, mediji su pali pod stereotip koji ponavljaju brojni vlasnici i urednici kako oni oblikuju sadržaj medija koji zahtijevaju konzumenti...
Novogovor se promatra kao sociolekt ograničene politokracije koji nastoji preuzeti funkcije općeg je...
Novo razdoblje hrvatskoga novinstva počinje stvaranjem samostalne i neovisne Hrvatske. Na novinskoj ...
U hrvatskim medijima posljednjih godina sve su prisutniji: tabloidizacija, senzacionalizam, gubitak ...
Problem hrvatskih medija nisu samo globalna recesija i relativno malo tržište za relativno velik bro...
Način na koji se hrvatsko novinarstvo nosilo s problemima u proteklom desetogodišnjem razdoblju daje...
Autor se bavi društvenom ulogom hrvatskih medija u posljednja dva desetljeća, analizirajući njihove ...
Posljedica dinamičnosti medijskoga tržišta jest porast utjecaja oglašivača što se, između ostalog, m...
Europeizacija medija začeta je već ranije – političkim i zakonodavnim promjenama. Političke su promj...
Rad se bavi standardima novinarske profesije, odnosno pitanjima – kako novinari doživljavaju sebe i ...
Mediji nas svakodnevno obasipaju temama o nasilju, kriminalu, korupciji, brojnim skandalima te sve v...
U hrvatskom medijskom prostoru i s vlasničkog i s radničkog aspekta vlada prilična konfuzija. Postoj...
Problem vjerodostojnosti izrazito se ističe u kriznim događajima, koji su sami po sebi prezasićeni n...
Cilj je svake komunikacije, pa tako i komunikacije u nastavi jezika i književnosti -- sporazumijevan...
Medijski prostor hrvatskoga društva složeno je područje koje tvore ne samo brojni mediji i razne ins...
Na temelju ograničene arhivske građe i novinskoga sadržaja autor razmatra na koji je način, u kojoj ...
Novogovor se promatra kao sociolekt ograničene politokracije koji nastoji preuzeti funkcije općeg je...
Novo razdoblje hrvatskoga novinstva počinje stvaranjem samostalne i neovisne Hrvatske. Na novinskoj ...
U hrvatskim medijima posljednjih godina sve su prisutniji: tabloidizacija, senzacionalizam, gubitak ...
Problem hrvatskih medija nisu samo globalna recesija i relativno malo tržište za relativno velik bro...
Način na koji se hrvatsko novinarstvo nosilo s problemima u proteklom desetogodišnjem razdoblju daje...
Autor se bavi društvenom ulogom hrvatskih medija u posljednja dva desetljeća, analizirajući njihove ...
Posljedica dinamičnosti medijskoga tržišta jest porast utjecaja oglašivača što se, između ostalog, m...
Europeizacija medija začeta je već ranije – političkim i zakonodavnim promjenama. Političke su promj...
Rad se bavi standardima novinarske profesije, odnosno pitanjima – kako novinari doživljavaju sebe i ...
Mediji nas svakodnevno obasipaju temama o nasilju, kriminalu, korupciji, brojnim skandalima te sve v...
U hrvatskom medijskom prostoru i s vlasničkog i s radničkog aspekta vlada prilična konfuzija. Postoj...
Problem vjerodostojnosti izrazito se ističe u kriznim događajima, koji su sami po sebi prezasićeni n...
Cilj je svake komunikacije, pa tako i komunikacije u nastavi jezika i književnosti -- sporazumijevan...
Medijski prostor hrvatskoga društva složeno je područje koje tvore ne samo brojni mediji i razne ins...
Na temelju ograničene arhivske građe i novinskoga sadržaja autor razmatra na koji je način, u kojoj ...
Novogovor se promatra kao sociolekt ograničene politokracije koji nastoji preuzeti funkcije općeg je...
Novo razdoblje hrvatskoga novinstva počinje stvaranjem samostalne i neovisne Hrvatske. Na novinskoj ...
U hrvatskim medijima posljednjih godina sve su prisutniji: tabloidizacija, senzacionalizam, gubitak ...