Autorica razmatra ulogu masovnih medija u modernome društvu, osobito u svjetlu očitog trenda uredničkog uvrštavanja negativnih, loših događaja u sam vrh novinarskih vijesti. Je li neodgovorno novinarstvo, koje u središtu svoje ideje ima dobru zaradu od prodaje postignute senzacionalističkim, nerijetko brutalnim odnosom spram privatnosti, značajka medija 21. stoljeća? Može li se u kaotičnome, neuređenome prostoru bez ozbiljnih obveza i sankcija govoriti o demokratskim medijima koji poštuju/uvažavaju prava najslabijih? «Top-udarne vijesti dana» mogu postati anonimni, nepoznati ljudi, pod uvjetom da su učinili nešto izrazito loše, negativno za sebe ili za druge. Trendovi koji se mogu uočiti pokazuju svojevrsnu krizu identiteta hrvatskoga novin...