Social Origin and Educational Inequalities: A Study on the Example of Students and Secondary School Pupils in Osijek

Autori polaze od tvrdnje da u suvremenome, informacijskom društvu obrazovanje ima sve veću ulogu, kako u pogledu stvaranja društvenog blagostanja, tako i u pogledu utjecaja na stvaranje društvenih nejednakosti. Jednakost obrazovnih šansi stoga se nameće kao bitna sastavnica postizanja pravednoga, meritokratskog društva, a ona uključuje smanjivanje utjecaja socijalnog podrijetla na obrazovna postignuća kako bi ona predstavljala rezultat individualne nadarenosti i truda. U radu se dalje prezentiraju rezultati empirijskog istraživanja na uzorku od 400 osječkih srednjoškolaca i studenata završnih godina sa svrhom ustanovljavanja postojanja ili nepostojanja obrazovnih nejednakosti. U prvom dijelu istraživanja napravljena je analiza socijalnog podrijetla studenata završnih godina, koja je pokazala da je stupanj obrazovanja roditelja studentske populacije u prosjeku viši od opće populacije. U drugome je dijelu istraživanja utvrđeno da je namjera nastavka školovanja kod srednjoškolskih maturanata povezana sa stupnjem obrazovanja njihovih roditelja te da se taj utjecaj uglavnom ostvaruje preko prijašnjeg odabira vrste srednje škole (tj. gimnazije). Ti rezultati upućuju na postojanje obrazovnih nejednakosti, tj. na narušavanje načela jednakosti obrazovnih šansi, no točnije utvrđivanje tih nejednakosti i njihovih uzroka zahtijevalo bi šire istraživanje.The authors start with the assumption that education is becoming increasingly important in the modern, information society, not only in creating societal wealth, but in relation to social inequalities as well. Therefore, the equality of educational opportunities represents an important part of a just, meritocratic society, which implies the decreasing importance of social origin on educational outcomes. In this article, the authors further present the results of empirical research on a sample of 400 secondary school and university students in Osijek, with the principal aim of identifying the scale of educational inequalities. In the first part of the analysis, it was established that the university students come from better educated families, compared to the general population. Further results showed that the educational aspirations of secondary school students are significantly correlated with the educational level of their parents, and that this influence is mediated through the choice of the particular type of secondary school (i. e. gymnasium). Both results indicate the existence of educational inequalities i.e. undermining the principle of the equality of educational opportunities, but more precise identification of their scale and causes calls for wider research