Fleksibilizacija tržišta rada

Svrha rada je predstaviti fleksibilizaciju kao zajednièki naziv za niz metoda kojima se smanjuju socijalni elementi koji se tradicionalno vezuju za rad, sa ciljem poveæanja profita i zadr¾avanja konkurentnosti. Tome u prvom redu slu¾i smanjivanje pravnih ogranièenja u radnom pravu, ¹to u prvom redu ima negativne posljedice na sigurnost radnog mjesta, ali bi trebalo pridonijeti, osim ekonomskom napretku, i stvaranju vi¹e prilika za rad starijim osobama i ¾enama, kao najte¾e zapo¹ljivim kategorijama radnika. Najvi¹e fleksibilni radni odnosi su u SAD-u, ali se fleksibilizacija kakvom se ovdje bavimo prije svega razvila u Europi ubla¾avanjem strogih zakonskih ogranièenja 1970-ih. Zahvaljuæi zalaganju sindikata, fleksibilizacija tr¾i¹ta rada, prvenstveno zami¹ljena kao naèin smanjivanja tro¹kova, razvijena je u ÒfleksigurnostÓ - sustav u kojem je dr¾ava preuzela na sebe socijalni teret skinut s poslodavaca. U radu se detaljno predstavljaju pojedine mjere fleksibilizacije, kako pravne, tako i nepravne. Donosi se i pregled stanja u Hrvatskoj s obzirom da je potreba za fleksibilizacijom bila argumentacija za niz zakonskih reformi iz podruèja radnog i socijalnog prava