Recepcija smjernica II. vatikanskog sabora o laicima u Zakoniku kanonskog prava

O kršćanima svjetovnjacima ili laicima Drugi vatikanski sabor govori gotovo u svakom svom dokumentu, ali se o njima raspravlja osobito u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi Lumen gentium, u 4. glavi koja je naslovljena s »De laicis«, i u Dekretu o apostolatu laika Apostolicam actuositatem. Sabor izlaže doktrinarno gledište o naravi i dostojanstvu laika, o njihovoj temeljnoj jednakosti s ostalim članovima Božjeg naroda ili Crkve, naznačava i naglašava njihovo sudioništvo u Kristovoj svećeničkoj, proročkoj i kraljevskoj službi, daje opće smjernice za vršenje apostolata u Crkvi i u svijetu te određuje i proglašava mnogovrsna osnovna prava i obveze. Saborsko učenje o laicima uglavnom je preuzeto i u novi Zakonik kanonskog prava, samo je često izraženo jezgrovito i stilom i terminologijom koji su svojstveni pravu. Zakonik, osim toga, opća načela i smjernice Sabora razrađuje i dopunjuje, te donosi pozitivne norme ili odredbe o različitim konkretnim zaduženjima i crkvenim službama kojima laici ostvaruju sudioništvo u trostrukoj Kristovoj službi, tj. u službi posvećivanja, poučavanja i upravljanja, i vrše poslanje na koje su pozvani u Crkvi i u svijetu. Između Drugog vatikanskog sabora i Zakonika kanonskog prava mogu se uočiti i određene razlike, pa čak u nečemu možda i neslaganja. Oni se ipak međusobno ne isključuju i ne smije ih se suprotstavljati jedno drugom. Papa Ivan Pavao II. u Apostolskoj konstituciji Sacra disciplinae leges, od 26. siječnja 1983, kojom je proglasio novi Zakonik, upozorava da sliku Crkve, kako je ocrtava Sabor, nije bilo moguće savršeno prenijeti u kanonistički jezik, ali da: »ad hanc ispam imaginem semper Codex est referendum tamquam ad primarium exemplum«. Time je upozorio da Zakonik treba uspoređivati, tumačiti i primjenjivati u skladu s učenjem i u duhu Sabora