Autor analizira proces proširenja NATO-a u Europi nakon pada Berlinskog zida i nestanka Varšavskog pakta. Paradoksalno je da se po okončanju hladnog rata sigurnosne prilike u Europi nisu pobolj- šale, nego su se opasnosti od vojnih sukoba povećale. Stoga većina bivših komunističkih država, uključujući i novonastale države uspostavljene nakon raspada Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, nastoji otkloniti te opasnosti i povećati svoju sigurnost ulaskom u NATO. Ruska Federacija je glavni protivnik širenja NATO-a u istočnoj Europi, te osobito na države nastale raspadom Sovjetskog Saveza. Autor podrobno prikazuje geostrateške i geopolitičke posljedice ulaska prvog kruga istočnoeuropskih zemalja u NATO (Poljska, ^eška i Rumunjska), kao i perspektive ...