O MELODIJI JEDNE RUMUNJSKE ZVJEZDARSKE PJESME

Die rumänischen Sternsingerlieder (Cântece de stea) sind weihnachtliche Ansingelieder neueren Datums (erste Erwähnung im 17. Jh.) mit dem Thema der Geburt Jesu Christi und der Anbetung der drei Weisen. Sie heben sich sowohl in ihrer Text- als auch Melodiegestaltung aus dem Gesamtkomplex der rumänischen Folklore heraus, da sie leicht als Übernahmen westeuropäischer Weihnachtslieder oder als Neuschöpfungen von Intellektuellen erkannt werden. Das untersuchte Sternsinglied hat eine weite Verbreitung in jenen Gebieten Rumäniens, die bis 1918 zu Österreich-Ungarn gehörten. Die Übernahme eines in der deutschen mündlichen Überlieferung belegten Melodiemodells hat weitreichende Umgestaltungen im Geiste rumänischen Volksliedempfindens erfahren.Rumunjske zvjezdarske pjesme [Cântece de stea] su božićne čestitarske pjesme novijega datuma (prvi se put spominju u 17. st.) s temom rođenja Isusa Krista i štovanja trojice mudraca (sv. Triju kraljeva). Sadržajno, funkcionalno i strukturalno se razlikuju od colindi, veoma starih, profanih čestitarskih pjesama koje se također izvode u božićnom ciklusu, ali su vezane uz zimski solsticij. Zvjezdarske se pjesme i prema svojemu tekstu i prema melodiji izdvajaju iz cjelokupnoga kompleksa rumunjskoga folklora. Lako se prepoznaju kao preuzete zapadnoeuropske božićne pjesme ili kao novotvorevine intelektualaca — svećenika, redovnika, crkvenih pjevača, učitelja. Zvjezdarska pjesma, koja je u središtu autorove pozornosti, veoma je proširena u onim dijelovima Rumunjske koji su do 1918. pripadali Austro-Ugarskoj. Polazeći od inačice iz Transilvanije, podrijetlo tog tipa melodije vodi do Puer natus in Betlehem iz 12. stoljeća, odnosno do zapisa iz 1599. Ein Kindt geborn zu Bethlehem [Dijete rođeno u Betlehemu]. Notni primjeri iz tabele 1 zorno predočuju da je tip napjeva proširen u Rumunja morao biti izveden iz D3 podtipa njemačke usmene tradicije. Rumunjska izvedenica (predstavljena u tabeli l inačicama skupine R) doživjela je pri preuzimanju zamašna preoblikovanja u duhu rumunjske narodne pjesme. To se očituje u naglašavanju modalnosti, izostavljanju promjene iz mola u dur na početku drugoga retka, u promjeni kadence prvoga retka, u oblikovnim i strukturalnim promjenama (ispuštanju jednog melodijskog retka umjesto kojega se ponavlja prvi melodijski redak i time dolazi do preoblikovanja prethodne glazbene cjeline), u odustajanju od predtakta i okretanju ka giusto syllabique ritmičko-metričkom oblikovanju. Na temelju provedene analize autor zaključuje da se podrijetlo rumunjske melodije ne može izvoditi iz mađarske tradicije, premda se u njoj Puer natus također nalazi od davnine. Iznesenim primjerima on pokazuje da su Rumunji preuzeli zapadni model melodije i kreativnim ga preoblikovanjem unijeli u vlastitu folklornu tradiciju. Taj zaključak autor potkrepljuje notnim primjerima u tabeli 2 kojima predočava stvaralački razvoj prve melodije iz skupine R u tabeli 1 i nastajanje novih rumunjskih tipova pjesama