Razvoj zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata

Nepovoljne društveno-političke i gospodarstvene prilike uzroci su da se medicina u Hrvatskoj počela intenzivnije razvijati dosta kasno, tek u zadnjim desetljećima 19. st. i početkom 20. st. kada se – u relativno kratkom vremenu – osniva niz važnih zdravstvenih institucija kao Zavod za proizvađanje cjepiva protiv boginja, bakteriološko-higijenski zavod, ortopedski zavod, sanatorij za liječenje tuberkuloze, dječji dispanzer, ustanova hitne medicinske pomoći, prosektura. Središta medicinskoga znanstvenog rada postaju bolnice, u kojima se počinju razvijati pojedine kliničke struke. Niču liječnička društva (u Zagrebu Sbor liečnika kr. Hrvatske i Slavonije, u Osijeku Družtvo slavonskih liečnika), koja pokreću svoja glasila Liečnički viestnik i Glasnik Družtva slavonskih liečnika. Obrazovanje zdravstvenih kadrova provodi se na Primaljskom učilištu i Farmaceutskom studiju, dok su nenarodne vlasti desetljećima kočile osnivanje Medicinskog fakulteta bojeći se staleža intelektualaca nezavisnog od vlasti. Stvaraju se i ustanove socijalnog osiguranja. U to doba samostalne proizvodnje lijekova u Hrvatskoj još nema, ali niče tvornica instrumenata, ortopedskih pomagala i zavojnog materijala