CONTEMPORARY GLOBALIZATION AND SINGULARITY OF PRACTICAL PHILOSOPHY

Autor polazi od raznih određenja globalizacije u suvremenom svijetu, da bi ukazao na bitne promjene koje svakim danom ubrzavaju i intenziviraju komunikaciju ljudi, naroda i kultura širom svijeta. Paralelno s tim, međutim, rastu i problemi – od ekološke krize, preko problema ozbiljenja ljudskih prava, do anomije življenja i djelovanja. Već to pokazuje da globalizacija nije samo ekonomsko i tehničko, nego u posljednjoj instanciji, i praktično, etičko-političko pitanje. Na tragu Hegelove filozofije svjetske povijesti i Aristotelove praktične filozofije autor pokušava i suvremenu globalizaciju razumjeti kao razvoj svjetske civilizacije, a time i kao mogućnost ozbiljenja slobode i dobra života. Dakako, globalizacija ponajprije zastrašuje svojom nepredvidljivošću i kaotičnošću razvoja “svjetskog društva”, koje se, u znaku Beckova razlikovanja Prve i Druge moderne, danas javlja na jednoj strani kao društvo nacionalnih država, a na drugoj strani kao “svjetsko društvo transnacionalnih aktera”. S obzirom na sve veće širenje globalizacije i na opasnost niveliranja svih bića na stvari, prema autoru, posebno je važno uvijek nanovo istaknuti da čovjek nije nikakva stvar među stvarima, te da razumijevanje i ozbiljenje njegova života zahtijeva njegovanje i razvijanje raznolikosti ljudskoga znanja primjereno različitim sferama povijesnog svijeta života. U skladu s tim, aktualnost i uloga praktične filozofije svakim danom dobivaju na značenju za povijesnom bitku primjereno razumijevanje i ozbiljenje čovjekovih mogućnosti u suvremenom svijetu.The author first defines the various facets of globalization in today’s world and emphasizes the key changes that are stepping up and intensifying communication among peoples, nations, and cultures all over the world. However, parallel to this there are other pressing problems: from the ecological crisis, to the realization of human rights, to the anomie of life and work. All this proves that globalization is not only an economic and technical but, ultimately, practically an ethic/political issue. Along the lines of Hegel’s philosophy of world history and Aristotle’s practical philosophy, the author has come to view the contemporary globalization as a step forward of world civilization, i.e. as a possibility of the realization of freedom and good life. Globalization, of course, scares people with its unpredictability and the erratic development of “global society” which (in line with Beck’s distinction between the First and the Second Modernism) today is represented as a society of nation-states on the one hand, and as a “global society of transnational actors” on the other. Due to the increasing globalization and the danger of reducing all beings to things, it is central to point out again and again that a human being is not a thing among other things, and that the appreciation and realization of their life requires nurturing and cultivating the variety of human knowledge pertinent to different spheres of the historical world of life. Thus, the relevance and the role of practical philosophy is gaining significance regarding the – to the historical Being – proper understanding and fulfillment of human potentials in today’s world