Between Market, State and Community: Welfare Retrenchment and Hospice Development in Slovenia

U posljednjem desetljeću Slovenija je prošla dramatične političke i ekonomske promjene. Vlade Slovenije pod pritiskom vanjskih faktora (MMF, Svjetska banka, drugi uzročnici ekonomskog strukturiranja) i unutarnjih (ključni su ekonomski faktori), pokušala je prilagoditi pravnu i institucionalnu strukturu za ulazak u globalno takmičenje sa kapitalom i tržištima. Paralelno s tim naporima, a u nekim slučajevima uzrokovano njima, dolazi do uzmaka socijalne države, reorganizacije i redukcije uloge države u području socijalne skrbi. Znanstvenici i analitičari politike koji su proučavali međunarodni trend smanjenja troškova unutar socijalne skrbi zainteresirani su za tzv. treći sektor (kako bi on preuzeo dijelove iz kojih se povlači država) kako bi se razvile dobrovoljne i neprofitne usluge, koje se na tržištu natječu s javnim i komercijalnim agencijama. Također je od interesa i uloga koju organizacije trećeg sektora mogu imati u jačanju interesa građana za pitanja koja se i njih tiču, te u razvoju zajednice i socijalnog kapitala. Oslanjanje na neprofitni sektor, da bi se osigurala mreža socijalne sigurnosti nakon socijalizma, ima materijalne i vrijednosne posljedice. O tim će posljedicama biti riječi u ovom članku. Razmatraju se i mogućnosti i ograničenja razvoja trećeg sektora u sustavu socijalne skrbi, fokusirajući se na slučaj hospicija u Sloveniji. Procjenjuje se sukob interesa, strateški položaj kojeg zauzima vodstvo organizacije i utjecaj na transformaciju društvenih vrijednosti. U postsocijalističkim zemljama postoje i lokalne akcije usmjerene prema novim mogućnostima. Osim regulacije od strane države, uspješne nevladine organizacije mogu ovisiti i o snagama koje su na višoj makrorazini, kao što je njihova sposobnost da se uspostavi legitimitet kao dio međunarodnog pokreta (kao kod hospicija). Ovo istraživanje pokazuje da se razvoj trećeg sektora u socijalnoj skrbi može razumjeti samo u odnosu prema određenom kontekstu, uzimajući u obzir lokalno znanje, djelovanje reformatora i političko naslijeđe.Slovenia have undergone dramatic political and economic changes within the past decade. The Slovenian governments, driven by pressures both external (from the IMF, World Bank, and other agents of economic restructuring) and internal (of which the economic factors are, at present, key) have attempted to provide the legislative and institutional arrangements conducive to entering the global competition for capital and markets. Accompanying these efforts, and in some cases prompted by them, is a retreat from the welfare state, a reorganization and reduction of the role of the state in the provision of social welfare. Scholars and policy analysts who study the international trend of welfare retrenchment have a keen interest in the potential of the third sector, both to take over where the state leaves off and to develop voluntary or nonprofit services competitive on the market level with those of public and commercial agencies. Of interest, too, is the role that third sector organizations might play in civic vitalization, community development, and social capital building. Depending on nonprofits to mend the social safety net after state socialism, then, has both material and value-laden consequences. It is these consequences that are spelled out in our paper. In this paper we examine the opportunities and barriers to third sector development in social welfare sectors, focusing illustratively on the case of hospice in Slovenia. We assess competing interests, strategic stances taken by a key organization leader and the impact of transformation in social values. There are local efforts moving towards new possibilities in post-socialist countries. Beyond the impact of state regulation, successful nongovernmental organizations may depend on forces operating on an even more macro level, such as their ability to establish legitimacy as part of international movements (as with hospice). Our research shows that development of the third sector of social welfare can only be understood in relation to a particular context, taking account of local knowledge, the agency of reformists, and policy legacies