Nova poljska antropologija (Sažetak)

Despite the fact that anthropology in Poland faces the same crisis as anthropology worldwide, namely, the disappearance of the traditional subjects of interest, it still maintains, a unique theoretical and methodological perspective, the main points of which are: holism, qualitative methods, methodical skepticism and a focus on the primacy of culture. This approach also appears to be useful in doing research on complex modern cultures. In its shift from the more traditional to more modern subjects of interest, Polish anthropological research has focused on national identity, popular culture, subcultures, consumer culture, and lifestyle, among others.Antropologija u Poljskoj prolazi istu krizu kao i antropologija u svijetu, točnije, nestanak tradicionalnog subjekta istraživanja koji je uključivao relativno jednostavna, mala društva što su na neki način bila izvan dodira s modernim svijetom i/ili, u zadnjih nekoliko desetljeća, podređene i marginalizirane skupine toga istog svijeta. Antropologija je, međutim, stvorila jedinstvenu teoretsku i metodološku paradigmu, čije su glavne postavke holizam, kvalitativne metode, metodološki skepticizam i naglasak na primarnosti kulture. Rezultati tog istraživanja bili su modeli "primitivnih" i tradicijskih kultura. Glavne značajke modela jesu: neformalni odnosi i njihova neposrednost, moć autoriteta, velika uloga religije, sklonost zajedništvu, mit o posebnosti skupine te, naposljetku ali ne manje bitno, simbolički karakter pripadajućeg svjetonazora. Šire gledano, taj je pristup stvoren tijekom nekoliko desetljeća istraživanja "primitivnih" i tradicijskih kultura, a može biti koristan i u istraživanju modernih, složenijih kultura. Ovo intelektualno naslijeđe može biti temelj za sve antropologije svijeta. U tom prijelazu iz tradicionalnijih u modernije teme istraživanja poljska se antropologija usmjerila na istraživanja nacionalnog identiteta, popularne kulture, supkultura, konzumerizma, stila života – da spomenem samo neke primjere. Taj prijelaz nastaje istovremeno sa sve većom interdisciplinarnošću u humanističkim i društvenim znanostima. U slučaju poljske antropologije takav je razvoj situacije rezultirao usvajanjem pristupa koji je bliži kulturnim studijima. Taj je pomak vidljiv u sadašnjem kurikulumu studija etnologije i kulturne antropologije. Pitanje je da li etnologija može sačuvati svoj identitet istražujući teme poput etniciteta, roda, identiteta, popularne kulture ili najnovije i izuzetno važne teme poput kulturnih politika