Promjene u strukturama fertinoga kontingenta u Hrvatskoj 1971.-2001.

U suvremenim prilikama iza odluke žene o rađanju ili nerađanju stoji splet raznorodnih i kompleksnih demografskih, gospodarskih, socioloških i psiholoških čimbenika. Upravo u navedenom kontekstu treba razmatrati procese i promjene koje u hrvatskim općim prilikama utječu na odluku žene o ulasku ili neulasku u brak, rađanju u braku ili izvan braka, planiranju broja djece, nerađanju, kombinaciji uloge majke i zaposlene žene izvan obitelji, životu izvan institucije braka itd. Analiza promjena u fertilnom kontingentu između popisâ stanovništva od 1971. do 2001. pokazuje da su se najdinamičnije promjene u strukturama ženskog stanovništva, koje utječu na kretanje broja živorođene djece, dogodile između popisa 1991. i 2001. Te promjene u Hrvatskoj nisu uvjetovane društveno-gospodarskim razvojem već utjecajem regresivnih gospodarskih kretanja i ratom uvjetovanih neprilika. Nepovoljne socijalne prilike utjecale su na odustajanje od rađanja ili kasniji ulazak u brak i kasnije prvo rađanje