Vječna očekivanja: determinante subjektivnog blagostanja u Hrvatskoj

Fokus ovog rada je na subjektivnom blagostanju pojedinca u Hrvatskoj, zemlji koja je u devedesetim godinama provela transformaciju ekonomije iz socijalističke u tržišno orijentiranu, a u isto se vrijeme na prostoru Hrvatske vodio Domovinski rat kao rezultat raspada bivše Jugoslavije. Subjektivno blagostanje obično se razlikuje od objektivnih mjera blagostanja kao što je dohodak. Ta je razlika istražena profiliranjem siromaštva na temelju dviju mjera, a najveća je razlika uočena među onima koji objektivno nisu siromašni. Nadalje, odrednice subjektivnog blagostanja analizirane su ordered probit modelom – grupirane kao objektivne varijable osobnih okolnosti ili okolnosti kućanstva, te kao mjere relativnog dohotka – dohodak pojedinca u usporedbi s različitim referentnim skupinama. Rezultati pokazuju da je, osim apsolutnog dohotka koji ostavlja dosta prostora za različite interpretacije, relativni dohodak najčvršća odrednica blagostanja. To može biti povezano s tranzicijskim naslijeđem Hrvatske i u skladu je s onim što je zapaženo u drugim zemljama