EUROPSKI INTEGRACIJSKI PROCESI - GDJE JE HRVATSKA ?

The fact that by admission of Slovenia the borders of the European Union almost reached Zagreb, repeatedly provoked a discussion about the reasons of lagging behind of Croatia. The author observes the basic reasons (beside the imposed war) in political atmosphere which was unacceptable for international community. Such atmosphere resulted in big mistakes of the entire (Bosnia and Herzegovina) and economic policy (tycoon privatization and the wrong stabilization level). Unacceptable political atmosphere is also shown by the fact that Croatian and Slovenian economists commonly prepared the starting bases of transition. Slovenia consistently implemented this concept, while Croatia completely ignored it. The second wave of democratization (at the beginning of century) created political atmosphere more acceptable for international community and more adequate for economic development. Beside certain progress in economic sphere especially expressed are shifts in direction of somewhat faster integration into the European Union. In this sense the author was also encouraged by the President of the European Commission Romano Prodi at the XIII th World Congress of economists in Lisbon, September 9 to 13, 2002.Činjenica da je prijemom Slovenije granica Europske unije došla u predgrađe Zagreba opetovano je izazvala diskusiju o razlozima zaostajanja Hrvatske. Autor osnovne razloge (pored nametnutoga rata) vidi u političkom ozračju koje je bilo neprihvatljivo za međunarodnu zajednicu. Kao izraz takvoga ozračja pojavile su se velike greške ukupne (B i H) i ekonomske politike (tajkunska privatizacija i pogrešna razina stabilizacije). Odlučnu ulogu neprihvatljivog političkog ozračja pokazuje i sama činjenica da su hrvatski i slovenski ekonomisti zajednički pripremili polazne osnove tranzicije. Slovenija je taj koncept dosljedno provela, a Hrvatska ga je u potpunosti ignorirala. Drugi val demokratizacije (na početku stoljeća) stvorio je političko ozračje prihvatljivije za međunarodnu zajednicu i prikladnije za gospodarski razvitak. Osim određenih pomaka u gospodarskoj sferi, posebno su izrađeni pomaci u smjeru nešto bržeg priključivanja Europskoj uniji. Ohrabrenje u tom smislu autor je dobio i u razgovoru s predsjednikom Europske komisije, Romanom Prodijem, za vrijeme XIII. svjetskog kongresa ekonomista koji je održan u Lisabonu od 9. do 13. rujna 2002. godine