SOVEREIGN STATE: FUNDAMENTAL LEGAL-POLITICAL PROJECT OF MODERNITY (2)

U prvome dijelu članka bio je izložen pojmovni okvir politologijskog pristupa državi na temelju odabranih ključnih uvida suvremene političke teorije o državi. Drugi dio članka kritički raspravlja o dosezima i smislu tih uvida te predlaže moguću djelomičnu rekonstrukciju glavnih tipova države kao metodičku osnovicu za razvojna i komparativna istraživanja procesa tzv. tranzicije. Kao metodička osnovica za suvremenu rekonstrukciju teorije države može poslužiti tip pristupa državi preko sklopa temeljnih pojmova (moći, vlasti, autoriteta), koji je izložio A. Passerin d’Entrèves. Produktivno razvijanje te osnovice može se zadobiti kritičkim ispitivanjem mogućnosti kombiniranja sistematskoga pristupa Passerin d’Entrevèsa, genealogijskoga Barret-Kriegel i povijesnopolitičkoga Q. Skinnera. Ujedno autor ističe kako puna rekonstrukcija pojma države nije moguća bez istodobne rekonstrukcije pojma društva. Država kao temeljni pravnopolitički projekt moderne moguća je samo kao komplementarni proces ozbiljenja (građanskog) društva kao temeljnoga politekonomskog projekta moderne. Država (suverena) i društvo (građansko) moderne su tvorbe svrhom čijeg je postojanja pravno, ekonomsko i političko subjektiviranje individuuma. Sukonstitutivna sveza države i društva, uvjet mogućnosti zbiljskoga procesa emancipacije individuuma u moderni, metodički je središnja teza u razumijevanju države i logike suverenosti. Rekonstruirano cjelovito razumijevanje države omogućuje i analitički valjano razlikovanje tipova država u komparativnim istraživanjima. U ovom se radu predlaže, u obliku radne hipoteze, razlikovanje dvaju čistih tipova (moderne) države: države moći (Machtstaat) i pravne države (Rechtsstaat). Rekonstrukcija modernog pojma države i njezinih glavnih oblika, pruža zaključnu mogućnost da se naznači i metodički naputak za istraživanje logike tranzicije, kao tranzicije prema suverenoj pravnoj državi u punini njezinih suvremenih određenja.In the first part of the paper the conceptual framework of the political science approach to the state is outlined using some key insights of the contemporary political theory of the state. The second part of the paper contains a critical discussion about the scope and the purpose of those insights and puts forward a possible partial reconstruction of the main types of the state as methodological grounds for the developmental and comparative research of the process of the socalled transition. As the methodological basis for a contemporary reconstruction of the theory of the state, the set of basic terms (power, government, authority) – as identified by A. Passerin d’Entrèves – can be used. A productive elaboration of these basic terms can be carried out by critically looking into the possibilities of combining the systematic approach by Passerin d’Entrevès, the genealogical approach by Barret-Kriegel and the historico-political one by Q. Skinner. Also, the author points out how a full reconstruction of the concept of the state is not possible without a parallel reconstruction of the concept of society. The state as the fundamental legal/political project of modernism is possible only as a complementary process to the creation of the civic society as the fundamental politico-economic project of modernism. The state (sovereign) and the society (civic) are modern creations whose raison d’être is the legal, economic and political subjectivization of the individual. The co-constitutive link between the state and the society – the precondition for the possibility of the genuine process of the individual’s emancipation in modernism – is methodologically the central assumption for understanding the state and the logic of sovereignty. This reconstructed comprehensive understanding of the state enables a valid differentiation of the types of states in comparative research. The working hypothesis of this paper is to distinguish two pure types of the (modern) state: the power state (Machtstaat) and the legal state (Rechtsstaat). The reconstruction of the modern concept of the state and its major forms offers the final opportunity to identify the methodological injunction for looking into the logic of transition as the transition in the direction of the sovereign legal state in the fullness of its contemporary definition